Svaki treći potrošač kaže da želi smanjiti konzumaciju namirnica životinjskog porijekla. Više od prosjeka je to izraženo među ženama (37%) i onima mlađe srednje dobi (35-44 godine, 38%)
Iako su ovakvi trendovi dobra vijest za proizvođače plant-based namirnica, još uvijek ima dosta prepreka koje trebaju svladati kako bi povećali popularnost svoje kategorije.
Kategorija je još uvijek slabo poznata
Čak trećina (34%) ispitanika u cijelom uzorku ne prepoznaje kategoriju ‘plant-based’, a 50% je čulo, ali se smatraju slabo informiranima o takvoj prehrani. Tek manje od petine (17%) sebe procjenjuje dobro informiranima o ovoj kategoriji hrane.
Informiranost se smanjuje s dobi, pa se tako četvrtina mladih (25%) do 34 godina smatra dobro upoznata s ovom kategorijom, a sličan je udio i u dobnoj grupi od 35 do 44 godine (22%). Nakon te dobi, informiranost je vrlo niska.
Oni koji planiraju smanjiti konzumaciju mesa imaju više interesa, pa pokazuju i bolju informiranost (36% se procjenjuje dobro informiranima).
Među onima koji su čuli za ‘plant-based’ kategoriju, većina (63%) je konzumirala neki od tih proizvoda u zadnjih nekoliko mjeseci. Najpopularnija su biljna mlijeka i mliječne alternativa (26%), kao i biljni umaci i namazi (22%). Slijede grickalice (18%) i mesne alternative (15%).
I među sadašnjim konzumentima postoji potencijal za povećanjem udjela plant-based namirnica. Naime, među onima koji konzumiraju pojedine vrste plant-based proizvoda, oko polovine to čini tek povremeno, odnosno u manjem dijelu konzumacija.
Percipiraju se kao manje priuštive od tradicionalnih namirnica, a javlja se i skepsa oko zdravstvenih benefita
Trećina (35%) onih koji ne konzumiraju ili slabo konzumiraju plant-based proizvode, ističe višu cijenu kao razlog, a sličan udio (34%) navodi nedovoljnu informiranost. Važna barijera su, naravno i teškoće u promjeni prehrambenih navika, a četvrtina ima sumnje oko toga koliko su takve namirnice stvarno zdravije.
Nedovoljna informiranost i teže promjene prehrambenih navika posebno su zastupljeni među starijima od 55 godina, dok potrošači srednjih godina (35-44) često pokazuju skepsu prema tvrdnjama da su plant-based proizvodi uistinu zdraviji.
Važno je i dalje informirati i educirati potrošače o zdravstvenim prednostima plant-based prehrane, što može pomoći opravdati višu cijenu ovih proizvoda.
Briga za zdravlje i znatiželja kao ključni motivi konzumacije
Glavni razlozi za konzumaciju plant-based proizvoda među onima koji ih barem povremeno konzumiraju su briga za zdravlje (47%) i želja za isprobavanjem nove hrane ili eksperimentiranjem (43%).
Etički razlozi i ekološka osviještenost dosta se rijetko navode kao ključni razlozi.
U motivaciji možemo uočiti generacijske razlike – mlađi potrošači (16-24 godine) češće ističu ekološke razloge (29%) i utjecaj društvenih mreža i trendova (21%). S druge strane, stariji od 55 godina plant-based prehranu najčešće biraju zbog zdravstvenih razloga (62%) i preporuka liječnika ili nutricionista (24%).
Plant-based proizvodi postaju sve dostupniji
Trgovački lanci sve više prepoznaju rastuću potražnju i proširuju svoju ponudu biljnih alternativa. Ovi su kanali najčešća mjesta kupovine plant-based proizvoda, a nakon njih slijede specijalizirane trgovine zdrave hrane i drogerije, gdje ih kupuje nešto više od trećine ispitanika.
Za više rezultata istraživanja možete nam se javiti na mail: improve@improve.com.hr.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. na uzorku od 498 ispitanika. Uzorak je reprezentativan za online populaciju starijih od 16 godina.
Članak je objavljen u InStore Magazinu: InStore svibanj 2025. (134.) | 29
