U odnosu na prethodni kvartal nema promjena u visini indeksa potrošačke i ekonomske klime iz perspektive građana.
Indeks potrošačke klime u laganom je porastu ako ga pratimo od „lockdown kvartala“ (1Q 2020). Tijekom ove godine taj je indeks viši nego prethodne godine i relativno je stabilan.
Osobna potrošnja bitna je sastavnica razvoja gospodarstva u cjelini. U drugom kvartalu ove godine imamo vrlo visok rast BDP-a od rekordnih 16,1%, što nas prema podacima Eurostata stavlja među najboljima među članicama EU-a – Hrvatska se pozicionira odmah iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije. Prvi put nakon četiri kvartala zaredom, BDP nam je pozitivan. Ovaj rast zapravo i nije bilo tako teško ostvariti s obzirom da se on prikazuje u odnosu na isti kvartal prošle godine, kad nam je BDP bio na najnižoj razini. Očekivanja su da će BDP i dalje rasti tijekom ove godine zahvaljujući prvenstveno dobroj turističkoj sezoni i ukupno većem broju zaposlenih.
Što je s očekivanjima ljudi? Jesu li ona bolja sada nego što su bila 2020.?
Ako promatramo prva tri kvartala ove i prošle godine, vidimo da je situacija zaista znatno bolja. Puno je manji udio onih koji smatraju da će doći do povećanja nezaposlenosti.
Nadalje, puno je više onih koji očekuju da će njihova osobna potrošnja odn. potrošnja njihovog kućanstva porasti. To je praćeno i procjenom bolje financijske situacije cijelog kućanstva.
To je rezultat usporedbe s pandemijskom godinom.
Rast BDP-a prati rast indeksa ekonomske klime koji je porastao čak za 11 bodova između prvog i drugog kvartala. Međutim, u zadnjem kvartalu nema daljnjeg porasta ekonomskog indeksa, iako se očekuje daljnji rast BDP-a.
Kada raste BDP, raste i zaposlenost i plaće; ljudi imaju odn. raspolažu s više novaca pa time i više troše.
Jesmo li tada i sretniji, zadovoljniji svojim životom? Rezultati pokazuju da smo u tzv. „lockdown kvartalu“ kad smo imali i najniži BDP, ujedno imali i najniže procijenjeno zadovoljstvo ljudi. To je bilo vrijeme potpunog zatvaranja društva kada je bilo onemogućeno normalno življenje.
Uspoređivanje s pandemijskom godinom neće nas ohrabriti niti razveseliti. Ljudi bi željeli bolje živjeti. Još uvijek više od 50% smatra da će gospodarsko stanje u Hrvatskoj biti lošije u sljedećih godinu dana. I da – zaista bolje nego u „lockdown kvartalu“ kada je čak 85% smatralo da će biti lošije, ali još uvijek manje nego što smo imali u pretpandemijskoj 2019. godini.
O istraživanju: Sve navedene indikatore pratimo kvartalno, od početka 2019. godine. Kvartalni uzorci od 1.000 ispitanika reprezentativni su za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju. Zadnji val istraživanja realiziran je tijekom rujna 2021
