Već više od desetak godina ekrani su se preselili sa stolova u naše ruke. Zaslon mobitela sada je neizostavni dio naše svakodnevnice – i u dobrom i u lošem smislu. Prizor u kojem gotovo svi gledaju u mobitel, na primjer u javnom prijevozu, normalna je stvar. Jesmo li dostigli ‘vrhunac ekrana’ i što je slijedeće? Predviđa se da ćemo digitalnim svijetom upravljati sve manje kroz ekrane, a sve više kroz govor i slušanje.
Već danas mnogi uređaji koje svakodnevno koristimo imaju ugrađene glasovne asistente. Oni su na pametnim telefonima i unutar pametnih zvučnika u domovima. Koriste ih mnoge mobilne aplikacije i operativni sustavi.
U razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.
Prema Juniper Research-u najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, UK i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.
U našem istraživanju, 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito – svakog dana ili više puta tjedno – je samo 8 posto, a onih koji to čine povremeno – više puta mjesečno – ima još dodatnih 9 posto.
Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija – točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.
Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14%). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.
Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali? Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom – neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.
Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.
Informacije o istraživanju:
Istraživanje je provedeno u veljači 2019. na uzorku od 570 ispitanika iz Improve online poola. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
