Današnji život više ne možemo zamisliti bez umjetne inteligencije. Robotika i umjetna inteligencija ključne su tehnologije koje se sve više integriraju u svakodnevni život mijenjajući naš način rada, komunikacije i učenja.
Roboti, kao fizički uređaji koji izvode razne zadatke, temeljem umjetne inteligencije mogu doći do točke potpune autonomije u obavljanju određenih procesa zamjenjujući tako ljude u raznim aktivnostima. Više se ne radi samo o zamjeni za jednostavne, monotone zadatke, već sve češće o kompliciranim i vrlo preciznim aktivnostima u kojima je uključeno i donošenje određenih odluka na osnovi prethodnih analiza podataka i algoritama.
U različitim sektorima roboti obavljaju sve složenije zadatke: industrijska robotika povećava efikasnost i preciznost proizvodnih procesa, smanjujući troškove i povećavajući sigurnost radnika; u zdravstvu roboti asistiraju u kirurškim zahvatima, pomažu u rehabilitaciji i skrbi za pacijente; u uslužnim djelatnostima sve se češće koriste za pružanje različitih usluga korisnicima. I dok ih u nekim poslovima jako priželjkujemo (npr. kućanski poslovi), u nekima još uvijek sumnjamo jesu li dovoljno pouzdani, sigurni i je li njihova upotreba u potpunosti etična.
Prije nekoliko godina veselilo nas je što roboti obavljaju neke repetitivne aktivnosti, oslobađajući naše vrijeme za druge „pametnije“ i kreativnije aktivnosti. Daljnjim razvojem umjetne inteligencije roboti se sve više usavršavaju, a mi se sve više bojimo da ćemo upravo zbog takvog razvoja ostati bez svojih radnih mjesta. Danas, kada se suočavamo s nedostatkom radne snage, očekujemo primjenu robotike i umjetne inteligencije tamo gdje nam nedostaju ljudi.
Roboti ne samo da rade ljudske zadatke, nego sve više i sliče ljudima (humanoidni roboti).
S daljnjim napretkom tehnologije, vjerojatno možemo očekivati i još veći utjecaj na naš način života i rada. No, jesmo li mi spremni za sve te promjene? Kako ih prihvaćamo?
U nekim se industrijama robotika i umjetna inteligencija više, u nekima manje koristi; u nekima je više, a u nekima manje podržavamo. U nekima nam je, barem za sada, samo znanstvena fantastika. Prema nekim futurolozima, uskoro bi mogli imati robote – partnere u prijateljskim i ljubavnim odnosima. Već sada, generativna umjetna inteligencija omogućuje nam ljudski tijek razgovora s umjetnom inteligencijom. Sve više se priča o pravima robota, roboetici, „digitalnim“ ljudima koji sve više ulaze u naš društveni život. Rezultati nedavno provedenog istraživanja pokazuju da djeca više vjeruju robotima nego ljudima čak kada su davali i pogrešne informacije (https://svijetkulture.com/djeca-vise-vjeruju-robotima-nego-ljudima/). To otvara mogućnost korištenja robotike u obrazovanju, ali i zdravstvenoj zaštiti djece, ali otvara nam i pitanje – gdje smo pogriješili mi kao ljudi? Zbog čega nam djeca manje vjeruju nego robotima?
U svakom slučaju umjetna inteligencija i robotika transformiraju različite industrije, od zdravstva, obrazovanja, financija, transporta do same korisničke podrške.
U nedavno provedenom istraživanju zanimalo nas je koliko su građani otvoreni prema mogućnosti korištenja robota i umjetne inteligencije u raznim djelatnostima i industrijama.
Trgovina
Pametna prodavaonica naša je stvarnost. Uđeš u trgovinu, uzmeš što ti treba, i jednostavno izađeš – naplata je automatska bez pomoći prodajnog osoblja. Ili uđeš u prodavaonicu, koristiš pametna kolica i samo prođeš kroz (posebnu) blagajnu. Velik broj ljudi već ima puno iskustva sa samonaplatnim blagajnama i uočavaju prednosti takvog načina poslovanja.
Automatska naplata definitivno bi smanjila vrijeme koje provodimo u trgovini. Većina građana (57%) otvorena je i želi koristiti u trgovinama mogućnost automatske naplate bez čekanja na blagajni. Ipak, preduvjet šire upotrebe takve funkcionalnosti je da se identificiraju i po mogućnosti otklone različite barijere kod ljudi – od onih „tehnoloških“ (što sve trebam napraviti i imati da mogu to koristiti) do onih psiholoških („osjećaj je čudan, kao da kradeš“). 17% građana nije otvoreno za korištenje te mogućnosti, barem ne trenutno. Češće se radi o starijim i manje „digitalno osviještanim“ građanima.
Medicina
Nije potrebno isticati pozitivan utjecaj primjene umjetne inteligencije u zdravstvu: od brže i točnije dijagnostike do personaliziranog liječenja i platformi za virtualne konzultacije s liječnikom. Robotska navigacija premašuje točnost i preciznost i najiskusnijih liječnika. Upravo u tom području najveće je prihvaćanje robotike. Roboti nisu zamjena za čovjeka, već u suradničkom odnosu obavljaju vrlo precizne kirurške zahvate i dijagnostiku.
Stavovi su prilično podijeljeni oko zdravstvene njege bolesnih, starijih i nemoćnih ljudi, te u rehabilitaciji djece. Nešto je veći udio onih koji nisu skloni korištenju robota u navedenim područjima, nego onih koji to podržavaju.
Sve veći problem vezan uz mentalno zdravlje, naročito mladih, dovelo je do veće potrebe za korištenjem stručne pomoći do koje je teško doći. Duge su liste čekanja, psihoterapeuta nema dovoljno, a nepravovremena pomoć i podrška mogu rezultirati pogoršanjem simptoma. Spremnost za korištenje alternativnih metoda pružanja terapijske podrške, poput upotrebe robota psihoterapeuta nije velika. Razgovore s robotom umjesto sa psihoterapeutom koristilo bi ili preporučilo članovima svoje obitelji 23% ispitanika. Više od prosjeka mladi od 16 do 24 godine (36%).
Danas postoji niz aplikacija za praćenje različitih zdravstvenih parametara (krvni tlak, zasićenost kisikom, šećer u krvi, puls…), ali i drugih indikatora koji upućuju na praćenje fizičke aktivnosti, načina prehrane, kvalitete sna. Sve te indikatore možemo pratiti putem aplikacija na mobilnom telefonu ili pametnom satu, a činjenica da su mnoge i potpuno besplatne utječu na njihovu raširenu primjenu. Ipak, još uvijek nam je daleka ideja o ugradnji čipova u organizam s ciljem praćenja zdravstvenog stanja i prevencije bolesti. Gotovo svaki drugi ispitanik u potpunosti odbija mogućnost takvog načina praćenja zdravstvenog stanja. Ipak, potreba nas definitivno mijenja, i zbog ozbiljnijih zdravstvenih problema, vjerojatno bi većina pristala na ugradnju čipova ako bi to moglo rezultirati boljom kvalitetom života.
Edukacija
Veće povjerenje djece u robo-edukatore otvara mogućnost korištenja robota u procesu obrazovanja djece. Naše istraživanje na odraslim građanima, pokazuje da su mišljenja prilično podijeljena – trećina je otvorena prema mogućnosti korištenja robota – edukatora, a 40% smatra to neprihvatljivim. Zanimljiv je nalaz da su upravo mladi koji su još uvijek u procesu školovanja najviše protiv te opcije – čak 61% nije otvoren za korištenje te mogućnosti.
Iako roboti-nastavnici mogu biti korisni za određene zadatke i podršku, ljudski nastavnici imaju nezamenljivu ulogu u obrazovanju zbog svojih emocionalnih, društvenih i intelektualnih sposobnosti koje sinergijski nadilaze mogućnosti trenutne tehnologije.
Nova tehnologija sasvim sigurno obogaćuje i mijenja način na koji učimo i podučavamo. Proširena i virtualna stvarnost postaju sve važniji alati u obrazovanju, pružajući inovativne načine za učenje; aplikacije za učenje stranih jezika pomažu u efikasnijem učenju, Chat GPT već se naveliko koristi za potrebe rješavanja različitih školskih zadataka. Sada se suočavamo sa zabranama korištenja ili kontrolom korištenja Chat GPT-a u nekim državama i fakultetima, a razvijaju se i novi alati kojima se otkriva njihovo korištenje.
Kada smo pitali ispitanike što smatraju najvećom prednosti umjetne inteligencije, najdominantniji odgovor je brži i lakši pristup informacijama i kvalitetnije obrazovanje (47%),potommogućnost korištenja različitih zabavnih sadržaja (39%). Dakle, edukacija i zabava. Pri tome, ne treba zanemariti važnost kritičkog načina razmišljanja i mogućnosti prosuđivanja o sadržajima koji dolaze do nas. Tko će nas tome naučiti? Kome možemo vjerovati?
Gotovo 2/3 ispitanika smatra da je razvoj suvremene tehnologije primarno potaknut ostvarenjem profita, a ne motivima za većom kvalitetom života i humanijim društvom.
Transport – autonomni robotaksiji
Umjetna inteligencija značajno mijenja sektor trasporta i prijevoza, uvodeći inovacije koje povećavaju sigurnost, efikasnost, ali i korisničko iskustvo. To je ključna tehnologija za razvoj autonomnih (samovozećih) vozila.
U posljednje vrijeme sve više se govori o robotaksijima, autonomnim vozilima koja prevoze putnike bez vozača. Ovaj tehnološki napredak obećava revoluciju u načinu prijevoza, a pripreme za dolazak robotaksija već su započele u Zagrebu. Unatoč tome, građani još uvijek malo znaju o toj temi.
Njih 40% navodi da su vrlo malo ili nimalo informirani o toj temi, dok se 17% procjenjuje dobro informiranim. U Zagrebu, prvom gradu u Europi koji će predstaviti komercijalne robotaksije, situacija je nešto bolja što se tiče subjektivne procjene informiranosti.
Međutim, još uvijek je mala spremnost građana za korištenje ove nove usluge.
Ugostiteljstvo / Restorani
Ugostiteljski sektor uvelike je promjenjen po utjecajem tehnologije. Tehnološke inovacije koriste se u restoranima gdje se roboti koriste na različite načine: prilikom pripreme hrane, serviranja hrane, prijama narudžbi (kiosci za primanje narudžbi), čišćenja i dezinfekcije.
U Zagrebu smo imali priliku konzumirati u robotskom restoranu.
Prema rezultatima našeg istraživanja, gotovo svaki drugi građanin nije sklon korištenju robotskih usluga u ugostiteljstvu, pri čemu su žene više protiv nego muškarci (54% vs 42%). Mlađi su ipak skloniji ovom inovativnom konceptu. Roboti mogu pobuditi znatiželju i privući goste, no ključno je pružiti dodatnu vrijednost, poput kvalitetne hrane ili brzih i dostupnih obroka. Ili je ipak ključan ljudski kontakt?
Opasnosti razvoja UI
Razvoj tehnologije neće stati. I dalje ćemo imati očekivanja veće efikasnosti i produktivnosti, bolje kvalitete života, novih inovativnih rješenja. S druge strane, trebamo biti svjesni svih rizika i otklanjati barijere koje onemogućavaju bolju integraciju novih tehnologija u naše živote.
Kao najveće opasnosti razvoja umjetne inteligencije i suvremenih tehnologija, ljudi navode:
- Krađu osobnog identiteta (71%)
- Mogućnost manipulacije ljudima kroz praćenja njihovog ponašanja (69%)
- Sve teže razlikovanje umjetno kreiranih sadržaja od stvarnih događaja (69%).
Svaki drugi ispitanik smatra da će uvođenje modernih tehnologija i korištenje umjetne inteligencije dodatno produbiti postojeće društvene i ekonomske razlike u društvu. Tek nešto više od trećine smatra da će uz dobru pravnu regulativu i nadzor umjetna inteligencija donijeti više prednosti nego nedostataka.
O istraživanju: Agencija Improve Research & Analytics provela je online istraživanje na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske (prema spolu, dobi, regijama) tijekom ožujka 2024. Veličina uzorka: 496.
