Indekse potrošačke i ekonomske klime kontinuirano pratimo od 2019. godine, a temelje se na subjektivnim procjenama građana o vlastitoj financijskoj situaciji i općem gospodarskom okruženju. Upravo zato ovi indeksi ne odražavaju samo “realne” ekonomske pokazatelje, već i osjećaj sigurnosti, odnosno nesigurnosti koji u velikoj mjeri utječe na ponašanje potrošača.
Najnoviji podaci za prvi kvartal 2026. godine ukazuju na vidljivo pogoršanje indeksa potrošačke i ekonomske klime, čime se prekida trend relativne stabilizacije postignute tijekom prethodne dvije godine.
Povratak inflacijskog pritiska kao ključni okidač
Najnovija geopolitička zbivanja, uključujući eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, ponovno otvaraju pitanje stabilnosti cijena energenata i inflacije. Ponovno jača pritisak na kućne budžete, uz procjenu znatno lošije financijske perspektive kućanstva.
Trenutna kretanja na tržištu podsjećaju na razdoblje 2022. godine, kada je visoka inflacija imala snažan utjecaj na percepciju financijske snage kućanstva kao i „financijske otpornosti“.
Raste udio građana koji očekuju pogoršanje vlastite financijske situacije. Percepcija standarda ponovno se pogoršava, čak i prije nego što su se svi efekti rasta cijena energenata prelili na potrošače. Dodatno, učinci rasta plaća iz 2023. i 2024., osobito u javnom sektoru, postupno se „tope“ pod pritiskom novih troškova života. To je bilo razdoblje veće financijske otpornosti kućanstava.
Zanimljivo je da percepcija financijske otpornosti kućanstava ostaje relativno nepromijenjena u odnosu na 2025. godinu. Međutim, struktura tih podataka otkriva zabrinjavajuću sliku: tek manji dio građana ima dugoročniju financijsku sigurnost (21% građana izjavljuje da može pokrivati životne troškove i više od 6 mjeseci u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda), dok značajan udio nema gotovo nikakvu rezervu – 27% ne bi moglo pokrivati troškove niti mjesec dana.
Oprez u potrošnji i promjena ponašanja
Pad indeksa potrošačke klime reflektira se i na očekivanja vezana uz potrošnju. Građani postaju oprezniji uz očekivanje smanjene potrošnje u nadolazećem razdoblju. Približili smo se rezultatima iz pandemijske godine kada je potrošnja na neki način bila i onemogućena. Od 2022. godine narastao je udio onih koji su procjenjivali veću potrošnju. No, rast potrošnje nije nužno rezultat veće kupovne aktivnosti, već često proizlazi i iz viših cijena. Drugim riječima, građani troše više, ali kupuju manje. To pokazuje i nedavna uskršnja potrošnja – potrošili smo (plaćali smo) više nego ikad, uz manji broj fiskaliziranih računa. Dio građana bio je i prisiljen trošiti manje. A svaki peti građanin, prema našem istraživanju, izjavljuje da će smanjiti potrošnju svog kućanstva u sljedećem razdoblju.
Paradoks: rekordna zaposlenost, a lošija očekivanja za gospodarski razvoj zemlje
Prema podacima HZZ-a, Hrvatska bilježi rekordno nisku nezaposlenost. Iako su i procjene kretanja nezaposlenosti iz godine u godinu bolje, zabrinjavajuć je podatak da čak 35% mladih u dobi do 24 godine očekuje rast nezaposlenosti. Mladi imaju i niži indeks potrošačke klime. Jesu li to razlozi zbog kojih mladi razmišljaju o odlasku iz zemlje?
Iako imamo nikad veću zaposlenost, procjena gospodarskog razvoja zemlje znatno je lošija nego u prethodne dvije godine.
Oprez kao nova normalnost, ali i prostor za prilagodbu
Iako početak 2026. donosi vidljivo slabljenje optimizma, rezultati prije svega upućuju na promjenu u načinu na koji potrošači promišljaju svoju potrošnju. Sve je izraženija potreba za kontrolom, planiranjem i većim osjećajem sigurnosti.
Potrošači danas reagiraju ranije na potencijalne rizike, ali istovremeno pokazuju i veću razinu prilagodljivosti nego u prethodnim kriznim razdobljima. U tom smislu indeksi potrošačke i ekonomske klime imaju ključnu vrijednost jer mjere ekonomiju kakvom je građani doživljavaju, a često upravo ta percepcija prethodi stvarnim promjenama u ponašanju i gospodarskim trendovima.
O istraživanju:
Agencija Improve Research & Analytics provodi istraživanje o indeksima potrošačke i ekonomske klime kvartalno u sklopu sindiciranog projekta Financial Market Tracker – u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu tekuće godine. Veličina uzorka po kvartalu je 1000 ispitanika, na godišnjoj razini 4000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
Autorica teksta: Gordana Vujević Hećimović
