| istraživanje iskustava hrvatskih turista ove sezone: značajno veće zadovoljstvo ljetnim odmorom u inozemstvu u odnosu na odmor u hrvatskim destinacijama |
| istraživanje iskustava hrvatskih turista ove sezone: značajno veće zadovoljstvo ljetnim odmorom u inozemstvu u odnosu na odmor u hrvatskim destinacijama |
Koliko je ovogodišnji ljetni odmor zadovoljio očekivanja hrvatskih turista?
Najviše građana ljetovalo je na hrvatskoj obali (51%), dok je gotovo svaki peti otputovao u inozemstvo (18%). Kontinentalne destinacije Hrvatske odabralo je tek 16% turista.
Turisti koji su boravili na obali uglavnom su zadovoljni ljetnim odmorom (76% ocjena dobro ili vrlo dobro), slično kao i oni koji su ljetovali na kontinentu (73%).
Međutim, najzadovoljniji su oni koji su putovali u inozemstvo – čak 90% ocijenilo je odmor pozitivno, a više od polovice (52%) reklo je da im je iskustvo bilo vrlo dobro ili čak iznad očekivanja. Za usporedbu, takvo visoko zadovoljstvo iskazuje tek 32% onih koji su ljetovali na našoj obali i nešto manje (25%) onih na kontinentu.
Što je moglo pridonijeti ovako visokim ocjenama ljetnog odmora u inozemstvu?
U ovom kratkom istraživanju nismo zahvatili sve potencijalne razloge, ali smo dobili neke zanimljive rezultate.
Odmor u inozemstvu donosi više doživljaja i otkrića
Motivi onih koji su na ljetnom odmoru bili u inozemstvu raznovrsni su. Iako se prvenstveno žele odmoriti i opustiti (79%), značajno više nego na hrvatskim destinacijama motiv je i razgledavanje i otkrivanje (48%) a nešto više i gastronomija i lokalna iskustva (20%).
Za odmor u kontinentalnim destinacijama u Hrvatskoj domaći turisti nisu imali toliko raznovrsnih motiva. Međutim, ipak se više nego na moru navodi kultura i razgledavanje te malo više i aktivni odmor – sport i avantura.
Kontinent je specifičan po tome što je osim odmora, vrlo istaknut i motiv posjeta obitelji i prijateljima.
Istraživanje pokazuje i da je veći udio onih koji su bili na odmoru na kontinentu ili u inozemstvu trošio na različite aktivnosti i izlete (kontinentalne destinacije, 45%; inozemstvo, 36%), u odnosu na domaće turiste koji su boravili na moru (20%)
Dakle, ljetovanje na našoj obali pokazuje se kao ‘najuspavaniji’ ili najmirniji oblik odmora, sa najmanje doživljaja i aktivnosti. Možda je zato i biran, jer su domaći turisti tražili relaksaciju na poznatom ili predvidljivom mjestu.
Međutim, treba uzeti u obzir i realnu mogućnost da ponuda iskustva i aktivnosti na našim morskim destinacijama bar za dio domaćih turista nije bila dovoljno atraktivna ili cjenovno pristupačna. U prilog tome govori i relativno nizak udio onih koji su ljetovanje na tim destinacijama ocijenili kao ‘vrlo dobro / iznad očekivanja’.
Oni koji su boravili u inozemstvu doživljavali su manje frustracija zbog cijena
Tijekom ljetnog odmora ističu se 3 glavna problema, bez obzira na vrstu destinacije: visoke cijene u ugostiteljskim objektima (restoranima, kafićima ili klubovima, 52%), visoke cijene u trgovinama (48%) te gužve (41%).
Na visoke cijene se najviše žale oni koji su boravili na našoj obali (ugostiteljski objekti, 60%; trgovine, 56%). U odnosu na njih, oni koji su posjetili inozemne destinacije značajno manje navode visoke cijene u trgovinama (36%), a relativno se manje žale i na cijene u ugostiteljskim objektima (48%). Pri tom je udio onih koji su trošili u ugostiteljskim objektima ili trgovinama podjednak na moru i u inozemnim destinacijama.
Navedeni rezultati ne govore nužno o razlikama u visini cijena, nego o doživljaju cijena. Taj doživljaj može biti pod utjecajem očekivanja, kupovne moći (oni koji na odmor odlaze u inozemstvo imaju u prosjeku nešto više prihode) ali i percipirane vrijednosti za novac.
Za odmor u inozemstvu više se koristi hotelski smještaj
U pogledu vrste smještaja koji su odabirali, značajan dio (40%) hrvatskih turista koristio je neplaćeni smještaj (boravak kod prijatelja ili rodbine, ili u vlastitoj nekretnini).
Od plaćenog smještaja najpopularniji je privatni smještaj (42%). Hotelski smještaj se rijetko navodi kod onih koji su boravili kod nas na moru (22%), nešto češće za ljetovanje na našem kontinentu (33%), a često kod onih koji su bili u inozemstvu (47%).
Što se tiče kategorije plaćenog smještaja, hrvatski turisti se češće odlučuju za standardni ili smještaj srednje klase (61%) nego onaj više kvalitete s višim cijenama (4* ili 5*, 44%). To je približno slično po svim grupama – za ljetovanja kod nas na moru, kontinentu ili u inozemstvu.
Dakle, domaći turisti u inozemstvu češće pronalaze novu energiju, otkrivaju sadržaje i vraćaju se s višom razinom zadovoljstva.
Zaključno se vraćamo na jednu od važnih boljki hrvatskog turizma, a to je da domaće morske destinacije moraju ponuditi više od „poznatog i predvidljivog“, osobito ako žele privući određene ciljane skupine, kao na primjer, mlađe goste ili one viših prihoda.
Pitanje na koje svaka destinacija mora imati jasan odgovor je: koga želimo privući, koje profile gostiju? Kada je to definirano, kvalitetnim istraživanjem tržišta otkrivamo potrebe i očekivanja ciljanog profila gostiju. I tada možemo krojiti iskustva i ponudu koji će ih privući i oduševiti, odnosno motivirati da troše, da se ponovno vrate ili da nas aktivno preporučuju drugima.
O istraživanju: Improve agencija provela je istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije (16+) u rujnu 2025. Ukupna veličina uzorka je 478.
