Je li nam Euro donio poskupljenje ili je kriva inflacija, jesmo li trebali ući u Schengen ili smo bili sretniji izvan njega, polemike su koje se vode u brojnim medijima, i u komentarima čitatelja ispod doslovno svakog članka na tu ili druge EU bliske teme.
Jedni tvrde kako nam je gore, drugi tvrde kako nam je puno bolje.
Naše istraživanje daje odgovor na pitanje kako su građani percipirali potrošačku i ekonomsku klimu kroz duže vremensko razdoblje, i je li se ta percepcija promijenila nakon uvođenja nove valute i nakon ulaska u Schengen zonu.
Pregled situacije kroz 18 kvartala
Situaciju smo kontinuirano pratili na kvartalnim razinama od početka 2019. godine do danas.
Naravno, korona odn. lockdown najjače su utjecali na percepciju građana. Taman kad se situacija počela stabilizirati, ušli smo u novu krizu, uzrokovanu agresijom na Ukrajinu.
Stigla je inflacija i građani su lošije procjenjivali mogućnost pokrivanja troškova života financijsko stanje kućanstva i sveukupnu potrošnju. Srećom, situacija se popravila krajem prošle godine i ostala stabilnom do prvog kvartala ove godine.
Kreće li nam nabolje
Život u očekivanju nove valute i ulaska u Schengen, kao i život neposredno nakon tog perioda nije se reflektirao na način percipiranja vlastite potrošačke situacije, niti ekonomske, gospodarske slike Hrvatske. Tijekom lipnja kada je provedeno zadnje istraživanje, uočava se porast i to na oba indikatora, a ujedno se približavamo onoj, kako je često zovemo, referentnoj 2019. godini.

Na pojedinačnim indikatorima jasno se vidi kad je percepcija građana bila pod najvećim utjecajem okolinskih čimbenika. Financijsko stanje kućanstva bilo je loše procijenjeno na početku korona-krize, ali i u doba najviše inflacije (2022 g.). Sličan trend vidi se i u procjeni gospodarskog kretanja zemlje, ali s izrazito visokim negativnim net confidence rezultatom (omjer pozitivnih i negativnih odgovora) tijekom korona-krize.
Prvi put nakon 5 kvartala zaredom, imamo pozitivan net confidence, dakle, veći udio optimističnih nego pesimističnih glede procjene financijskog stanja njihovog kućanstva. Pozitivan trend započinje u drugom dijelu 2022. godine.
Pozitivnije su i procjene gospodarskog kretanja zemlje, iako još nismo na pred-pandemijskoj razini.


Stopa nezaposlenosti nikad nije bila niža u Hrvatskoj (ispod 100.000), a i naši rezultati ukazuju na pozitivnije procjene – smanjuje se udio onih koji očekuju veću nezaposlenost u sljedećih godini dana odn. povećava se udio onih koji očekuju još nižu nezaposlenost.

¼ građana mogla bi preživjeti samo mjesec dana, ako izgube glavni izvor prihoda
Utjecaj kriza uočava se i u procjeni mogućnosti pokrivanja troškova života, bez ikakvog posuđivanja i zaduživanja građana. Da izgube glavni izvor prihoda, samo je 35% ispitanika u lockdownu navelo da bi mogli „preživjeti“ više od 3 mjeseca. Početak rata u Ukrajini odn. visoka inflacija poklapa se s najvećim udjelom onih koji su naveli da ne bi mogli „preživjeti“ niti mjesec dana.
Prosječni broj dana koje možemo pokriti u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda raste u zadnjih godinu i pol dana, s tim da je taj rast najveći upravo u ovom zadnjem kvartalu. Iako su rezultati bolji, to je daleko od toga što bi željeli. ¼ građana procjenjuje da bi mogli preživjeti do mjesec dana, a više su pogođeni mladi ljudi, ali i obitelji s djecom.

Nikad veća potrošnja građana
U vrijeme korone, nismo bili u mogućnosti toliko trošiti, a i u krizama uobičajeno je više se okretati štednji radi povećanja osjećaja sigurnosti. Veća potrošnja sada, nažalost, povezuje se s povećanim troškovima života, i nije indikator povećane ulagačke / potrošačke aktivnosti građana. Bar ne kod većine.

I je li zaista bilo bolje prije
S obzirom na navedene indikatore, prije je bilo bolje, no ne smijemo ignorirati velike udarce pandemijskog lockdowna, rata u Ukrajini i posljedične inflacije, iz kojih se, prema svim pokazateljima, malo pomalo izvlačimo na neku pretpandemijsku razinu.
Ali, ako se trendovi nastave kako su krenuli u drugom kvartalu ove godine, uskoro bi nam trebalo biti znatno bolje nego u vrijeme prije Eura i Schengena.
Rast cijena je usporio, a uočava se i rast plaća koji bi svakako trebao biti znatno viši od rasta cijena kako bi mogli govoriti o većoj kupovnoj moći naših građana.
Članak je objavljen u Vodiču kroz hrvatsku maloprodaju InStore Magazina.
O istraživanju: na kvartalnim razinama provodimo istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala istraživanja je 1.000 ispitanika.