U prethodnom kvartalu očekivanja građana bila su znatno optimističnija i u pogledu gospodarskih kretanja i potrošnje kućanstva. Uočili smo brojne pozitivne trendove o kojima smo pisali u članku: Je li bilo bolje prije Eura i Schengena | Improve.
No, sa završetkom turističke sezone, čini se da ulazimo u sivu jesen.
Dok je indeks potrošačke klime na istoj razini u odnosu na prethodni kvartal, uočavamo znatan pad indeksa ekonomske klime (-5pp).
Znatno više građana očekuje lošije gospodarsko stanje zemlje i porast nezaposlenosti
Čak 62% očekuje lošije gospodarsko stanje zemlje, što je čak 12% više u odnosu na prethodni kvartal.
Više je i onih koji očekuju veću nezaposlenost u nadolazećem razdoblju. Negativnijim prognozama skloniji su mladi u dobi 25 i 34 godine – gotovo svaki drugi u toj dobnoj skupini procjenjuje da će u sljedećih godinu dana porasti udio nezaposlenih.
Na hrvatskom tržištu rada imamo velik broj stranih radnika, većinom zaposlenih u građevinskim i uslužnim djelatnostima. Do kraja godine očekuje se 150.000 radnih dozvola za strance. S jedne strane, suočavamo se s iseljavanjem hrvatskog stanovništva, a s druge strane s useljavanjem velikog broja stranaca, naročito iz azijskih zemalja. Svima je jasno da bez dovoljno radne snage nema niti gospodarskog rasta. Je li pozitivan migracijski saldo odn. veći broj useljenih nego iseljenih, rješenje problema? Zašto se naši građani, naročito mladi, boje nezaposlenosti?
Iako su mladi optimističniji u procjeni financijskog stanja njihovog kućanstva, upravo su oni ti koji imaju najveći pad u procjenama u odnosu na prethodni kvartal. S druge strane, u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 65 godina) bilježi se najveći pad u procjeni sveukupne potrošnje za njihovo kućanstvo.
Mlađi su optimističniji u pogledu financijskog stanja kućanstva i veće potrošnje, ali…
Veća sveukupna potrošnja temelji se na većoj inflaciji (većim cijenama proizvoda i usluga), ali i većim primanjima (rastu plaća). Međutim, ekonomska neizvjesnost dovodi do smanjivanja i odgode potrošnje.
Nije dobro, ali ipak je bolje
Prosječan broj dana koji bi građani mogli podmirivati troškove života bez posudbe novaca je u stalnom porastu od početka 2022. godine. U prosjeku u 3. kvartalu iznosi 108 dana, najviše od kada mjerimo indikatore. Ipak, da rezultati nisu toliko dobri govori podatak da svaki peti građanin ne bi mogao preživjeti niti mjesec dana bez posuđivanja novca.
O istraživanju: na kvartalnim razinama provodimo istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala istraživanja je 1.000 ispitanika.
