Agencija IMPROVE Research & Analytics provela je on-line anketno istraživanje na uzorku od 108 Austrijskih turista koji su ove godine u razdoblju od travnja do rujna posjetili hrvatsku obalu ili priobalje.
Turisti u Hrvatskoj ponajboljim ocjenama ocjenjuju prirodne ljepote naše zemlje, čistoću mora i bogatstvo plaža. Vole i naše gastronomske specijalitete i autohtona jela. Velika većina, pogotovo onih koji u našu zemlju na odmor dolaze već godinama, svakako bi preporučila svojim prijateljima i rodbini da posjete Hrvatsku. Pa ipak, 18% Austrijanaca koji su ove godine po prvi put ljetovali u našoj zemlji ne bi destinaciju u kojoj su boravili preporučili drugima.
Kakvi su komentari i prijedlozi turista iz Austrije i što iz njihovih odgovora možemo naučiti?
Najveći broj austrijskih gostiju koji su sudjelovali u ovome istraživanju odsjeo je u hotelima s 4 ili 5 zvjezdica (39%) ili u privatnom smještaju (27%). Iako većina kvalitetu smještaja visoko ocjenjuje, svaki treći je bio manje zadovoljan, a dobivenu vrijednost za novac njih više od 40% ne smatra osobito dobrom. U otvorenim odgovorima pojašnjavaju:
„Posljednjih godina cijene u restoranima znatno su porasle“ (Novigrad); „Najam bicikala trebao bi biti jeftiniji“ (Novigrad); „Cijene mobilnih kućica u sezoni su previsoke“ (Poreč); „Za tu cijenu želim veći komfor“ (Vrsar); „Cijene hotela puno su previsoke s obzirom na to koliko su neke sobe zastarjele“ (Baška); „Soba je lijepa ali skupa, za tu cijenu mogao bih letjeti u Tursku“ (Baška); „Omjer cijene i dobivenog morao bi se prilagoditi“ (Crikvenica); „Cijene u restoranu malo su previsoke“ (Nin); „Apartmani koji se iznajmljuju trebali bi biti čišći, a hrana malo jeftinija“ (Biograd); „Ponudite više hotela sa all-inclusive“ (Split); „Uložite više ili prilagodite cijene ponudi“ (Omiš); „Cijene su previsoke“ (Makarska).
Ispitanici su zamoljeni da s ciljem unapređivanja izgleda i kvalitete ponude turističkih mjesta u Hrvatskoj detaljnije ocijene destinaciju u kojoj su ovoga ljeta boravili, te navedu svoje komentare i prijedloge za povećanje atraktivnosti destinacije.
Prirodne ljepote, slikovitost mjesta i gostoljubivost stanovništva ocjenjuju se ponajvišim ocjenama, (odličan i vrlo dobar) i to bez obzira o kojoj destinaciji je riječ. To su već poznati aduti hrvatskog turizma s kojima (još) uvijek možemo računati.
Visoke ocjene dobivamo i u kategoriji „Gastronomije“, pri čemu su izbor autohtone lokalne gastronomije te izgled i atmosfera posjećenih restorana ocijenjeni bolje (prosječnom ocjenom 3,8 na ljestvici od 1-5) nego dobivena vrijednost za novac (prosječna ocjena je 3,5). Neki su se turisti žalili na nedovoljno opcija hrane za vegetarijance.
Sličan obrazac primjećujemo i u kategoriji „Kupovina“ – mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kupovine lokalnih proizvoda, suvenira i delicija vrlo su dobre (u prosjeku ocjenjena s 3,8) no isto ne vrijedi i za primjerenost cijena u lokalnim trgovinama, koja prosječno postiže ocjenu 3,3 a 17% ispitanih smatra da su cijene vrlo visoke.
Turističke bi destinacije na hrvatskom Jadranu trebale veliku pažnju posvetiti elementima kategorije „Pristupačnost, uređenost i čistoća“ posebice ekološkoj osviještenosti koja je od ukupno 23 ocjenjivane karakteristike destinacija postigla najslabiju ocjenu (prosječnu 3,1) a čak 22% Austrijanaca koji su ove godine kod nas ljetovali drže ju nezadovoljavajućom (lošom ili vrlo lošom).
Evo što kažu:
„Otpad treba češće odvoziti, osjeti se smrad“ (Poreč); „Ulice trebaju biti čišće“ (Vrsar); „Poboljšati čistoću na plaži“ (Pula); „Postanite ekološki svjesniji“ (Baška); „Problem je zaštita okoliša“ (Split); „Izbacite smeće“; „Obratite više pažnje na okoliš“ (Dubrovnik).
Čistoća plaža, a posebice čistoća mora dobivaju vrlo lijepe ocjene (od 3,9 do 4,1) i bilo bi važno da takvima i ostanu.
Problematičnom se doživljava uređenost prometa automobila i parkinga u destinaciji (17% ispitanih daje ovom elementu ocjenu loše ili vrlo loše), kao i prometna povezanost destinacije.
Oni koji su ove godine prvi puta bili u Hrvatskoj, znatno su lošije procjenjivali lakoću dolaska do destinacije te uređenost prometa automobila i parkinga u mjestu nego oni koji su dolazili više puta.
Ovim bi se problemima trebalo se posvetiti sustavno i dugotrajno.
„Ključno je poboljšanje cestovnog prometa“ (Savudrija); „Velike su gužve na granici. Putovnice nam nisu ni pogledali a ipak smo morali čekati satima“ (Novigrad); „Poželjan bi bio bolji javni prijevoz i više informativnih ploča s objašnjenjima na njemačkom jeziku“ (Tar); „Potrebne su brže kontrole granica“ (Poreč); „Trebalo bi povećati učinkovitost autoceste“ (Poreč); „Autocesta je katastrofa, zbog naplatnih kućica su kilometri prometnih gužvi“ (Rovinj); „Bolje kontrolirajte motoriste, da poštuju prometne propise“ (Zadar); „Promet je pregust“ (Split).
Uz to, promišljati valja i o ponudi sadržaja za zabavu i rekreaciju. Ovom je kategorijom zahvaćeno šest elemenata vrlo važnih za kvalitetnu, cjelovitu turističku ponudu – koji međutim nisu postigli posebno dobre ocjene (dominantna je „trojka“). Riječ je o ponudi sadržaja ili aktivnosti za djecu; ponudi kulturnih događanja u mjestu (kao što su koncerti, izložbe, predstave); noćnom životu (klubovima, barovima); mogućnosti upoznavanja lokalne kulture i običaja; te ponudi organiziranih izleta u okolicu.
Iznimka su „mogućnosti za sport i rekreaciju“ koji su ocijenjeni znatno višom ocjenom nego ostali elementi ove kategorije (60% ispitanih im daje ocjenu vrlo dobar ili izvrstan). Ali i tu možemo bolje:
„Treba uvesti više biciklistički staza i poboljšati stanje postojećih staza“ (Poreč); „Nedostaju ponude za ronjenje“ (Poreč); „Biciklističke staze trebale bi biti odvojene od pješačkih staza za plažu“ (Novigrad); „Ponuda biciklističkih staza mogla bi biti bolja“ (Primošten).
Rezultati istraživanja potvrđuju da se investicije u turizam isplate, odnosno da oni koji redovito ulažu u razvoj ponude mogu očekivati da će im se uloženo vratiti, dok će se ostali sve teže nositi sa zahtjevima gostiju. To vrijedi kako za pojedince, tako i za lokalne zajednice koje bi zasigurno mogle same riješiti veliki dio navedenih problema, umjesto da čekaju rješenja na razini države, regije ili županije.
