Bez obzira na donedavno gotovo nulte kamatne stope na štednju i visoku inflaciju koja ne pogoduje štednjama, iznos depozita u hrvatskim bankama raste. Od ukupne štednje, čak većina se odnosi na štednju građana (izvor: HNB).
Prema rezultatima našeg istraživanja o aktualnim i preferiranim načinima štednje hrvatskih građana, štednja u bankama najzastupljeniji je oblik štednje. Udio građana koji štedi na taj način nije se promijenio u odnosu na godinu dana ranije što bi značilo da oni koji imaju – imaju još više. Ono što se uočava kao trend je povećanje udjela a’vista štednje i smanjenje udjela oročene štednje. Uz niske kamate, građani nisu percipirali benefit oročene štednje – uz gotovo istu kamatu stopu, novac im je bio dostupan kad god im je bilo potrebno.
Hrvatski građani mogu štedjeti i u bankama izvan Hrvatske, no trend selidbe depozita se ne uočava. Samo 2% naših građana odlučilo se za tu opciju, iako su kamate veće nego u Hrvatskoj.
Napokon, promjene se događaju i na našem tržištu. Banke su počele dizati kamate na depozite. Prvo je to napravila državna banka, a potom i niz drugih banaka. Hoće li to promijeniti trendove u štednji, vidjet ćemo.
Još uvijek prilično zastupljeni oblik štednje je čuvanje novca kod kuće. Međutim, to je značajno palo u odnosu na prošlu godinu, vjerojatno i zbog uvođenja eura kada je najlakša konverzija kuna u eure bila putem računa u banci.
Među “naprednijim vrstama ulaganja” najzastupljenije je životno osiguranje. Sličan je udio i onih koji svoja financijska sredstva usmjeravaju u osiguranja imovine. U odnosu na prošlu godinu porastao je udio građana koji kupuju udjele u investicijskim fondovima, ali i onih koji izdvajaju novce u dobrovoljni mirovinski fond i dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
U odnosu na prošlu godinu tek je neznatno više građana koji ulažu svoja slobodna financijska sredstva u dionice i obveznice. Izdavanje narodnih obveznica u ožujku ove godine pobudilo je interes građana s obzirom na visoku kamatu (3,65%).
A kako bi građani najviše voljeli štedjeti?
Da imaju novaca, većina naših građana kupila bi nekretninu (stan ili kuću), zemljište i zlato.
U 2021., godini oporavka od pandemije, značajno je porastao interes (preferencija) prema (investicijskom) zlatu, ali i kriptovalutama. I dok se interes prema zlatu zadržao na jednakim razinama do danas, to ne možemo reći za kriptovalute za koje je interes drastično pao.
Štednja u bankama, iako je najčešći oblik štednji, nije visoko na ljestvici preferiranih načina štednja. Banke nude sigurnost i jednostavnost (npr. digitalno ugovaranje štednje), a počinju privlačiti klijente i atraktivnijim kamatama na štednju.
Naše istraživanje pokazuje da se različite dobne skupine jako razlikuju po spremnosti za štednju, po načinima štednje i motivaciji odn. ciljevima štednje.
Mlađi (do 34 godina starosti) su sigurniji da će biti u mogućnosti štediti u sljedećih godinu dana, no vjerojatno se radi o manjim iznosima obzirom da su im glavni načini štednje – čuvanje novaca kod kuće ili skupljanje kovanica. Radi li se o financijskoj nepismenosti ili nekim drugim razlozima zbog čega ovaj segment drži novce izvan financijskih institucija? Nude li banke ili druge financijske institucije štedni proizvod kojim bi mladi mogli ostvariti svoje ciljeve štednje? I potom priuštiti si željeno putavanje ili nešto drugo.
Segment u dobi od 35 do 54 godine više je usmjeren različitim vrstama osiguranja. Oni češće nego druge dobne skupine ističu da štede radi svoje djece i svoje mirovine. Bi li njima neka kombinacija osiguravateljskog proizvoda uz štednu komponentu bila dobitna kombinacija?
Najstarija dobna skupina, naročito oni iznad 65 godina starosti, u nepovoljnijoj je situaciji s obzirom na procjenu mogućnosti za štednju. Oni su skloniji konzervativnijim načinima štednje, prvenstveno kako bi si osigurali pristojnu mirovinu i osigurali sredstva u rješavanju zdravstvenih problema.
Ako gledamo “prosječnog” Hrvata, on štedi u nekoj banci u Hrvatskoj, drži novce na a’vista računu, a štedi kako bi se osigurao za nepredvidive okolnosti, izvanredna stanja i hitne slučajeve. Potom za mirovinu, ali i zbog osjećaja financijske nestabilnosti.
Ipak, svaka životna faza nosi nešto posebno.
Da bismo štedili, moramo raspolagati određenim financijskim sredstvima. Već 3 kvartala za redom, građani bolje procjenjuju financijsko kretanje njihovog kućanstva. Kao što vidimo iz Slike 2, mlađi do 34 godina starosti optimističniji su od starijih građana. Samo 17% starijih od 55 godina smatraju da će financijsko stanje njihovog kućanstva biti bolje u sljedećih godinu dana.
Na bankama je da osmisle i ponude proizvode koji će dobro pogoditi potrebe različitih segmenata, jer personalizacija usluge je ono što svi mi kao korisnici danas očekujemo.
O istraživanju: Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics na nacionalno reprezentativnom uzorku online populacije starije od 16 godina tijekom lipnja 2023. na ukupno 1.000 ispitanika.
Članak je objavljen i na portalu Točka na I: Motivacija i način štednje jako se razlikuju po dobi – Točka Na I (tockanai.hr)
