Od početka 2026. na snazi su stroža pravila o označavanju voća i povrća u trgovinama – zemlja podrijetla sada mora biti istaknuta jednako uočljivo i jasno kao i cijena proizvoda.
Od uvođenja pravila prošlo je više od pola godine. Koliko se može iščitati iz medija, inspekcije bilježe sve veću razinu pridržavanja, iako i dalje ima nepoštivanja.
Zanimalo nas je kakav dojam natpisi ostavljaju o ponudi voća i povrća u trgovinama i utječu li na kupovne navike.
Koliko su zamijećeni novi natpisi o zemlji podrijetla
Zamijetilo ih je nešto više od polovine kupaca (56%). To ne znači nužno da natpisi nisu bili prisutni nego je moguće i da dio kupaca nije obraćao pažnju.
Zamijećenost je izraženija među kupcima koji voće i povrće u trgovinama kupuju redovito, svaki tjedan (61%), nego među onima koji kupuju rjeđe, nekoliko puta mjesečno (40%). Mlađi kupci (18–29 g.) natpise su primjećivali rjeđe od prosjeka (45%).
Jesu li novi natpisi utjecali na percepciju ponude
Nalazi upućuju na to da je značajan dio kupaca do sada precjenjivao zastupljenost domaćih proizvoda u trgovinama. Među kupcima koji su primijetili nove natpise, više od polovine (54%) sada smatra da je ponuda domaćeg voća i povrća zapravo manja nego što su prije mislili. Za većinu preostalih (39%) natpisi nisu donijeli iznenađenje – podrijetlo ponuđenih proizvoda odgovaralo je njihovim očekivanjima. Tek mali udio kupaca (7%) iznenadio se u pozitivnom smjeru, odnosno otkrio da je udio domaćih proizvoda veći nego što su pretpostavljali.
Kako su novi natpisi utjecali na kupovine
Većina kupaca koji su primijetili nove natpise, izjavljuje da oni nisu utjecali na učestalost njihove kupovine voća i povrća u trgovinama (79%).
Iznimka su kupci kojima je zemlja podrijetla izrazito važna. Među njima je udio onih koji su promijenili ponašanje znatno veći (55%) – 35% kupuje manje, a 20% čak i više voća i povrća u trgovinama. Treba, međutim, imati na umu da ova skupina nije brojna: kupaca koji kažu da je podrijetlo izrazito važno manje je od petine (18%), jer je većina kupaca otvorena za kompromis – preferira domaće, ali kupuje i uvozno.
Zašto natpisi nisu snažnije utjecali na kupovne navike
Rezultati upućuju na to da značajnom dijelu kupaca domaće podrijetlo ipak nije glavni pokretač izbora voća i povrća.
Nadalje, rezultati otkrivaju i skepsu prema samom učinku natpisa na ponudu. Tek četvrtina kupaca (25%) vjeruje da će natpisi o zemlji podrijetla potaknuti veću ponudu hrvatskog voća i povrća, a tek nešto više od četvrtine (27%) očekuje da će ta ponuda biti i kvalitetnija.
Percipirana korist natpisa
Natpise o zemlji podrijetla kupci u većini pozdravljaju kao pomoć pri donošenju kupovnih odluka. 59% se slaže potpuno ili u velikoj mjeri da im natpisi pomažu donijeti bolje odluke vezano za kupovinu, a dodatnih 28% se djelomično slaže.
Ovaj stav povezan je s time koliko je pojedinom kupcu važno domaće podrijetlo. Kupci kojima je ono vrlo važno većinom percipiraju pozitivan utjecaj natpisa (80%), oni koji domaće tek preferiraju, nešto manje se slažu da će im natpisi pomoći da donose bolje odluke (67%), dok kupci kojima podrijetlo nije posebno bitno taj utjecaj percipiraju znatno slabije (42%).
Da zaključimo
Novi natpisi o zemlji podrijetla ispunjavaju svoju informativnu svrhu – kupci ih uglavnom primjećuju i cijene kao alat za donošenje boljih odluka.
No, prema izjavama kupaca, oni kod većine ne utječu na promjenu kupovnih navika iako kupci načelno preferiraju domaće. Da bi se snažnije potakla kupovina domaćeg voća i povrća, potrebno je graditi motivaciju za kupovinu domaćeg koje je u pravilu skuplje, a usporedo s tim povećavati i njihovu dostupnost u trgovinama.
O istraživanju: Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics, u travnju 2026., online (CAWI) anketom na uzorku reprezentativnom za online populaciju (po spolu, dobi, regiji i veličini naselja), N=418
