Vjerujemo da bolje razumijevanje barijera za nošenje maski može povećati učinkovitost komunikacije i motiviranja građana na promjenu ponašanja.
Građane koji nikad ili povremeno ne nose maske u zatvorenim prostorima, pitali smo da nam označe sve razloge koji imaju utjecaja na odluku o tome da ne stave masku. Pitanje se odnosilo na period prije uvođenja obveznog nošenja maski u trgovinama.
Dva najutjecajnija čimbenika (izabralo ih je po 70% ispitanika među onima koji barem povremeno ne nose masku):
- do sada je maska bilo samo preporuka a ne obaveza, te
- da nošenje izaziva nelagodu zbog otežanog disanja, zatezanja i sl.
Očekivano, jedan od najefikasnijih načina je da se maska proglasi obveznom. Efektima toga već svjedočimo.
Oko prevladavanja neugodnih senzacija prilikom nošenja maske, moglo bi se pomoći sugeriranjem da se isprobaju različite maske dok se ne nađe ono što više odgovara, da se pazi na veličinu i materijal.
Daljnji važni razlozi (svaki od njih navodi oko polovine ispitanika) su:
- da maska nije učinkovita (ne štiti ili slabo štiti od virusa),
- da političari i druge javne osobe ne nose ili rijetko nose maske, te
- da je pod maskom teško komunicirati s ljudima (ne vidi se izraz lica i sl.).
Dakle, jasne poruke o zaštiti koju maska pruža su izrazito važne i treba ih naglašavati. Stav stručnjaka o tome je evoluirao kroz vrijeme pa je bilo i puno kontradiktornih poruka.
Treba apelirati na društvenu solidarnost. Informacije o ulozi maske (štitimo druge) i o samoj bolesti su osobito važne za mlađe ljude (do 35 godina) jer među njima velik dio ne nosi masku i zato jer smatraju da korona nije ozbiljna bolest.
Vođenje primjerom, odnosno kad se javne osobe ponašaju sukladno svojim preporukama je, očito, jedan od najefikasnijih načina motiviranja promjena u ponašanju građana. Važnost ovoga naglašava i nalaz da oni koji nikad ne nose masku značajno više navode upravo ovaj razlog u odnosu na one koji je barem povremeno nose.
Značajnu ulogu igra i otpor prema nametanju pravila ponašanja (44% ispitanika), a izraženiji je kod ljudi nižeg obrazovanja u odnosu na više (fakultet ili više). Tome vjerojatno doprinosi i povećana razina stresa i frustracije izazvane ograničenjima koje je pandemija nametnula u svakodnevnom životu.
Također je dosta raširena i procjena niske vjerojatnosti da će doći u kontakt sa zaraženim ljudima (42% ispitanika). Dio njih vjerojatno računa na fizičku distancu kao dovoljnu zaštitu ili ima malo socijalnih kontakata, ali moguće je i nerazumijevanje načina širenja i raširenosti ove bolesti.
I još jedan nezanemariv razlog (izražava ga 35% ispitanika) je osjećaj nelagode jer drugi ljudi u istoj situaciji nisu nosili masku. Nešto je izraženiji kod mlađih ljudi.
Informacije o istraživanju:
Istraživanje je provedeno 13. i 14. srpnja 2020. na uzorku od 322 ispitanika iz Improve online pool-a. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, veličini naselja i obrazovanju. Veličina uzorka ispitanika koji nikad ili povremeno nose masku u zatvorenom prostoru je 214 (baza za postotke navedene u tekstu).
