U rujnu 2026. proveli smo istraživanje o aktualnim i preferiranim oblicima štednje i ulaganja. Rezultati pokazuju zanimljiv raskorak između načina na koje ljudi odvajaju novac i onih koje smatraju najboljim izborom.
Štednja u bankama u Hrvatskoj i dalje je najrašireniji oblik štednje, koji koristi 34% ispitanika. Ipak, u odnosu na 2025., taj je udio manji za šest postotnih bodova. Bankovnoj štednji sklonije su osobe od 46 do 65 godina, među kojima na taj način štedi 41%.
Banke pritom zadržavaju snažnu poziciju povjerenja. S prosječnom ocjenom 3,7 na ljestvici od 1 do 5 imaju najvišu ocjenu među promatranim institucijama i stručnim posrednicima. Međutim, štednju u bankama u Hrvatskoj među najbolje oblike štednje ubraja tek 11% ispitanika. Povjerenje u instituciju, dakle, ne znači nužno i visoku privlačnost njezinih štednih proizvoda.
Slika 1: Aktualni i preferirani oblici štednje i ulaganja – prikaz za određene oblike štednje / ulaganja

Raširenost korištenja i percipirana privlačnost daju različitu sliku tržišta
Osobno čuvanje gotovine također je vrlo zastupljeno: navodi ga 28% ispitanika, a među mladima od 16 do 29 godina čak 43%.
S druge strane, zlato i drugi plemeniti metali te nekretnine predvode među oblicima štednje i ulaganja koje ispitanici smatraju najboljima. Zlato izdvaja 32%, a nekretnine 29%, dok u svaki od tih oblika trenutačno ulaže oko 9%.
Taj raskorak otvara pitanje što utječe na izbor oblika štednje u praksi. Raspoloživa sredstva, potreba za dostupnošću novca, navike i/ili (ne)poznavanje pojedinih mogućnosti ulaganja?
Štedimo prvenstveno radi sigurnosti
Najčešći razlozi štednje su povećanje financijske sigurnosti u budućnosti (31%) i priprema za nepredvidive okolnosti ili hitne slučajeve (29%). Stvaranje prinosa odnosno povećanje vrijednosti novca kao razlog navodi 12% ispitanika.
Slijedi štednja za mirovinu, koju navodi 27% ispitanika, a posebno je važna generaciji X. Mirovina je pritom širi cilj od korištenja trećeg mirovinskog stupa: u dobrovoljni mirovinski fond uplaćuje 14% ispitanika. To otvara pitanje kojim sve proizvodima i načinima ljudi nastoje osigurati sredstva za starije dane.
Mladi češće od starijih štede za putovanja, veće osobne kupnje i obrazovanje. Imaju i iznadprosječno povjerenje u digitalne platforme i aplikacije za štednju i ulaganje. Istodobno, njihovo povjerenje u banke također je iznad prosjeka. Otvorenost prema digitalnim mogućnostima tako postoji usporedno s povjerenjem u banke i raširenim čuvanjem gotovine.
Manje ljudi štedi, ali više ih očekuje da će moći štedjeti
Na barem jedan od ispitanih načina štedi ili ulaže 73% ispitanika, manje nego prethodne godine.
Istodobno su očekivanja povoljnija: 51% ispitanika smatra da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno ili sigurno moći nešto uštedjeti, u odnosu na 45% u 2025.
Slika 2: Očekivana mogućnost štednje u sljedećih 12 mjeseci, usporedba 2025. i 2026.

Trenutačne navike i očekivanja tako se kreću u različitim smjerovima. Povoljnija očekivanja možda otvaraju prostor za štednju, ali još ne predstavljaju odluku o odvajanju novca ili izboru proizvoda. Hoće li se ovaj optimizam pretvoriti u nove uplate?
Cjeloviti izvještaj donosi pregled korištenih i preferiranih oblika štednje, razloga za štednju, povjerenja i budućih očekivanja, uz razlike među skupinama ispitanika. Za informacije o sadržaju i kupnji izvještaja javite nam se na goga@improve.com.hr.
Izvor: Improve, istraživanje provedeno od 2. do 16. rujna 2026. online metodom na uzorku od 522 ispitanika, reprezentativnom za online populaciju Hrvatske u dobi 16+. Kod pitanja o oblicima i razlozima štednje bilo je moguće navesti više odgovora.






