Nedavno je završen još jedan summit o klimi. Nakon prošlogodišnjeg u Glasgowu, i ovaj egipatski summit završio je u ne baš pretjeranoj optimističkoj atmosferi, barem ne za stručnjake koji se bave klimom. Nema novog iskoraka u smjeru postupnog ukidanja svih fosilnih goriva, uključujući naftu i plin. Postignut je dogovor o osnivanju fonda koji bi trebao pomoći siromašnim zemljama da se nose s klimatskim katastrofama. „Klimatske financije“ trebale bi ublažiti razorne posljedice klimatskih promjena čime bi se pomoglo zemljama u razvoju kako bi se što bolje prilagodile promjeni klime.
S ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, Europska komisija je u prosincu 2019. predstavila tzv. Europski zeleni plan čime se sve članice EU, pa tako i Hrvatska, obvezuju dati svoj doprinos u zelenoj tranziciji. Predstavljen je niz prijedloga kako bi se do 2030. smanjile emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990.
Ovaj plan uključuje mjere učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. Planirane aktivnosti obuhvaćaju sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
U našem istraživanju zanimalo nas je koliko su građani upoznati s Europskim zelenim planom, koliko ih klimatske promjene zabrinjavaju te što oni vide kao najefikasnije mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Velik dio građana kaže da je čuo za Europski zeleni plan, ali samo 20% građana zna nešto više.
Bolje su upoznati stariji 55+ (31%) i oni višeg obrazovanja (24%). Slabije su upoznate žene (33% nisu čuli za plan vs 22% muškaraca) i mladi u dobi do 34 godine (37% nije čulo za plan), kao i oni nižeg obrazovnog statusa (34%)
Klimatske promjene nisu im sada prioritet
Na pitanje što ih u ovom trenutku najviše zabrinjava klimatske promjene našle su se na 5. mjestu nakon aktualne inflacije, odnosno povećanja životnih troškova, korupcije u društvu, širenja rata u Ukrajini i moguće nestašice energenata i prehrambenih proizvoda.
Klimatske promjene kao glavnu brigu navodi 30% ispitanika. Češće od prosjeka stariji od 55 godina (38%).
Međutim, gotovo svaki drugi građanin se u potpunosti se slaže da su klimatske promjene velika prijetnja našem svijetu, a 45% smatra da aktivnost ljudi snažno utječe na klimatske promjene.
Osim što su bolje informirani, građani stariji od 55 godina, češće ističu klimatske promjene kao veliku prijetnju našem svijetu (62% u potpunosti se slaže) i svjesniji su činjenice kako ljudi svojim aktivnostima utječu na klimatske promjene (58%).
Žene, za razliku od muškaraca, češće naglašavaju da su klimatske promjene velika prijetnja našem svijetu (54% vs 43% u potpunosti se slaže) te da aktivnosti ljudi snažno utječu na klimatske promjene (49% vs 41%).
Što građani smatraju najefikasnijim načinima borbe?
Kao najefikasniji načini borbe protiv klimatskih promjena najčešće se navode: veće korištenje obnovljivih izvora energije (63%), obnavljanje prirode (56%) i recikliranje otpada (46%).
Mladi u dobi 18-34 g. više od prosjeka navode obvezivanje poduzeća da kupuju emisijske jedinice (19%) i digitalizaciju poslovanja (17%), dok stariji češće ističu veće korištenje obnovljivih izvora energije (67% u dobi 55+), kao i obnavljanje prirode (61% u dobi od 35-54 g).
Digitalizaciju češće navode i stanovnici Zagreba okolice (17%). Recikliranje otpada češće navode oni iz Slavonije (55%), a znatno manje oni iz Zagreba i okolice (38%). Oni iz ruralnih sredina češće od prosjeka navode veću rasprostranjenost ekološke poljoprivrede (20%).
Zanimalo nas je i kako građani prihvaćaju uvođenje solarne energije u svoj stan ili kuću. Rezultati pokazuju vrlo visok interes. 61% ispitanika uvelo bi solarnu energiju kao glavni izvor energije u kućanstvu.
Tome sigurno doprinose poticaji za ugradnju solarnih elektrana i kolektora (nulta stopa PDV-a), te povećanje cijene energenata.
Ali i svijest o klimatskim promjenama ima utjecaja. Za uvođenje solarne energije nešto su više zainteresirani oni koji smatraju da aktivnosti ljudi snažno utječu na klimatske promjene (69%) i oni koji klimatske promjene vide kao veliku prijetnju (66%).
Uz to, češće od prosjeka, veći interes uočava se i kod obitelji s djecom u kućanstvu (višečlana kućanstva, 69%).
Nešto više od trećine građana nije zainteresirano za uvođenje solarne energije, najčešće zbog visoke cijene (60%). Gotovo svaki četvrti među onima koji nisu zainteresirani navodi da je uvođenje solarne energije prekomplicirano/zahtjevno (24%), a gotovo svaki peti nema dovoljno informacija o procesu i mogućnostima uvođenja (19%).
Članak je objavljen na portalu Tehnoeko:
U Hrvatskoj klimatske promjene više brinu starije od 55 nego mlade (tehnoeko.com.hr)
Istraživanje je provedeno tijekom listopada 2022. godine metodom online ankete na 430 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
