Nedavno je završen još jedan summit o klimi. Nakon prošlogodišnjeg u Glasgowu, i ovaj egipatski summit završio je u ne baš pretjeranoj optimističkoj atmosferi, barem ne za stručnjake koji se bave klimom. Nema novog iskoraka u smjeru postupnog ukidanja svih fosilnih goriva, uključujući naftu i plin. Postignut je dogovor o osnivanju fonda koji bi trebao pomoći siromašnim zemljama da se nose s klimatskim katastrofama. „Klimatske financije“ trebale bi ublažiti razorne posljedice klimatskih promjena čime bi se pomoglo zemljama u razvoju kako bi se što bolje prilagodile promjeni klime.
S ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, Europska komisija je u prosincu 2019. predstavila tzv. Europski zeleni plan čime se sve članice EU, pa tako i Hrvatska, obvezuju dati svoj doprinos u zelenoj tranziciji. Predstavljen je niz prijedloga kako bi se do 2030. smanjile emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990.
Ovaj plan uključuje mjere učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. Planirane aktivnosti obuhvaćaju sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
U našem istraživanju zanimalo nas je koliko su građani upoznati s Europskim zelenim planom, koliko ih klimatske promjene zabrinjavaju te što oni vide kao najefikasnije mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Velik dio građana kaže da je čuo za Europski zeleni plan, ali samo 20% građana zna nešto više.
Bolje su upoznati stariji 55+ (31%) i oni višeg obrazovanja (24%). Slabije su upoznate žene (33% nisu čuli za plan vs 22% muškaraca) i mladi u dobi do 34 godine (37% nije čulo za plan), kao i oni nižeg obrazovnog statusa (34%)
Klimatske promjene nisu im sada prioritet
Na pitanje što ih u ovom trenutku najviše zabrinjava klimatske promjene našle su se na 5. mjestu nakon aktualne inflacije, odnosno povećanja životnih troškova, korupcije u društvu, širenja rata u Ukrajini i moguće nestašice energenata i prehrambenih proizvoda.
Klimatske promjene kao glavnu brigu navodi 30% ispitanika. Češće od prosjeka stariji od 55 godina (38%).
Međutim, gotovo svaki drugi građanin se u potpunosti se slaže da su klimatske promjene velika prijetnja našem svijetu, a 45% smatra da aktivnost ljudi snažno utječe na klimatske promjene.
Osim što su bolje informirani, građani stariji od 55 godina, češće ističu klimatske promjene kao veliku prijetnju našem svijetu (62% u potpunosti se slaže) i svjesniji su činjenice kako ljudi svojim aktivnostima utječu na klimatske promjene (58%).
Žene, za razliku od muškaraca, češće naglašavaju da su klimatske promjene velika prijetnja našem svijetu (54% vs 43% u potpunosti se slaže) te da aktivnosti ljudi snažno utječu na klimatske promjene (49% vs 41%).
Što građani smatraju najefikasnijim načinima borbe?
Kao najefikasniji načini borbe protiv klimatskih promjena najčešće se navode: veće korištenje obnovljivih izvora energije (63%), obnavljanje prirode (56%) i recikliranje otpada (46%).
Mladi u dobi 18-34 g. više od prosjeka navode obvezivanje poduzeća da kupuju emisijske jedinice (19%) i digitalizaciju poslovanja (17%), dok stariji češće ističu veće korištenje obnovljivih izvora energije (67% u dobi 55+), kao i obnavljanje prirode (61% u dobi od 35-54 g).
Digitalizaciju češće navode i stanovnici Zagreba okolice (17%). Recikliranje otpada češće navode oni iz Slavonije (55%), a znatno manje oni iz Zagreba i okolice (38%). Oni iz ruralnih sredina češće od prosjeka navode veću rasprostranjenost ekološke poljoprivrede (20%).
Zanimalo nas je i kako građani prihvaćaju uvođenje solarne energije u svoj stan ili kuću. Rezultati pokazuju vrlo visok interes. 61% ispitanika uvelo bi solarnu energiju kao glavni izvor energije u kućanstvu.
Tome sigurno doprinose poticaji za ugradnju solarnih elektrana i kolektora (nulta stopa PDV-a), te povećanje cijene energenata.
Ali i svijest o klimatskim promjenama ima utjecaja. Za uvođenje solarne energije nešto su više zainteresirani oni koji smatraju da aktivnosti ljudi snažno utječu na klimatske promjene (69%) i oni koji klimatske promjene vide kao veliku prijetnju (66%).
Uz to, češće od prosjeka, veći interes uočava se i kod obitelji s djecom u kućanstvu (višečlana kućanstva, 69%).
Nešto više od trećine građana nije zainteresirano za uvođenje solarne energije, najčešće zbog visoke cijene (60%). Gotovo svaki četvrti među onima koji nisu zainteresirani navodi da je uvođenje solarne energije prekomplicirano/zahtjevno (24%), a gotovo svaki peti nema dovoljno informacija o procesu i mogućnostima uvođenja (19%).
Istraživanje je provedeno tijekom listopada 2022. godine metodom online ankete na 430 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
