Nakon 8 kvartala u kojima smo pratili indeks potrošačke i ekonomske klime iz pozicije građana Hrvatske imamo potpune podatke za cijelu pandemijsku 2020. godinu kao i za „normalnu“ 2019. Podaci pokazuju da je na godišnjoj razini u 2020. došlo do pada indeksa potrošačke klime za otprilike 8 bodova (57.5 -> 49.6). Pad optimizma u pogledu ekonomske klime u državi puno je izraženiji te je u prosjeku tijekom 2020. došlo do pada od čak 21 boda (42 -> 21) u odnosu na 2019. godinu.
Pogledamo li podatke kvartalno, možemo vidjeti da je do najvećeg pada došlo u prvom kvartalu 2020. godine, na početku pandemije. Nakon toga je uslijedilo razdoblje blagog vraćanja optimizma, koje je svoj neveliki vrhunac doživjelo u 3. kvartalu. U 4. kvartalu, nakon uvođenja strožih mjera, indeks ekonomske klime je opet doživio pad, dok je indeks potrošačke klime ostao stabilan.
Slika 1: Indeks potrošačke i ekonomske klime (na skali od 0-100) iz perspektive građana
Indikator na koji je pandemija najviše
utjecala je procjena financijskog stanja. I dok je u 2019. godini 40% građana
smatralo da će se financijsko stanje njihovog kućanstva popraviti, na razini
cijele 2020. taj udio iznosi samo 22%. Na samom početku pandemije (1 kvartal
2020) gotovo svaki drugi građanin naveo je očekivanje da će im se financijska
situacija pogoršati. Tijekom preostala 3 kvartala, taj se udio kreće oko 35%
što je znatno manje, ali ipak daleko više od onog što smo imali prije početka
pandemije.
S ponovnim uvođenjem strožih epidemioloških mjera došlo je i do ponovnog rasta pesimizma oko gospodarske situacije i nezaposlenosti. 79% ispitanika, prema podacima iz 4. kvartala, smatra da će stanje hrvatskog gospodarstva u sljedećih godinu dana biti lošije, dok ih čak 82% vjeruje da će nezaposlenost rasti.
I očekivanja o osobnoj potrošnji znatno su se promijenila u odnosu na 2019. kada je 36% građana smatralo da će njihova sveukupna potrošnja u sljedećih godinu dana porasti. U 2020. taj udio iznosi samo 23%, s blagom tendencijom rasta tijekom pandemijske godine.
Tijekom 2020. godine 28% građana navodi da bi bez glavnog izvora prihoda moglo preživjeti najviše mjesec dana, što je na razini rezultata iz 2019. (29%). Iako pandemija nije utjecala na pogoršanje ove procjene, nikako ne možemo reći da se radi o dobrom rezultatu.
Usprkos svim negativnim životnim promjenama koje je većina ljudi doživjela u 2020. godini, općenito zadovoljstvo životom se nije puno mijenjalo.
Na skali od 1 do 10, procjena zadovoljstva životom općenito iznosi 6.8 i u 2019. i u 2020. godini. Očito je da ljudi izvore zadovoljstva i optimizma nalaze u nizu drugih stvari.
O istraživanju:
Istraživanje je u sveukupno 8 valova istraživanja tijekom 2019. i 2020. godine na ukupno 8.000 ispitanika. Uzorci su reprezentativni za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
O kompaniji:
Agencija za istraživanje tržišta Improve Research & Analytics je grupa iskusnih istraživača i analitičara koji za cilj imaju pomoći klijentima da imaju bolji uvid o svojim korisnicima i potencijalnim korisnicima.
Članovi našeg ImproveOnline panela nam pomažu da kroz Online istraživanja dajemo valjane i vrijedne informacije koje pomažu u kreiranju novih usluga i proizvoda kao i poboljšavanju postojećih.
