Interes za ulaganja u državne vrijednosne papire je bio velik i iznad očekivanja, kako za državne / narodne obveznice, tako i za trezorske zapise. Ovakvim ulaganjima omogućilo se građanima da na svoja novčana sredstva ostvare veću kamatu u bankama u kojima se već godinama kamata na štednju kreće oko (pozitivne) nule. Međutim, ostvarenom kamatom na državne vrijednosne papire neće se pokriti stopa inflacije, ali će se barem djelomično ublažiti njezin negativni efekt. I što je isto toliko važno – banke su počele povećavati kamatne stope na štednju čime nastoje zadržati štednju građana, te povećati udio oročene u odnosu na a’vista štednju.
Rezultati našeg kontinuiranog istraživanja u kojem pratimo financijsko, primarno bankarsko, tržište pokazuju da nije došlo do smanjenja udjela ljudi koji štede u bankama. Iako je došlo do odljeva novca s bankovnih računa građana, oni I dalje svoja sredstva drže na bankovnim računima.
Interes za ulaganja u državne vrijednosne papire postojat će i u budućnosti sve dok postoji povjerenje u državu ili instituciju koja izdaje takve vrijednosne papire.
Naše istraživanje provedeno tijekom prosinca 2023. pokazuje da svaki peti punoljetni građanin Hrvatske iskazuje interes za ulaganja u državne vrijednosnice. Najviše su zainteresirani građani u dobi 25-34 godina (28%). Gotovo svaki drugi mlađi, u dobi od 18-24 godine, je zapravo neopredjeljen (45%) što može biti posljedica i nedovoljne informiranosti o ovakvom načinu ulaganja, ali i mogućnosti za sama ulaganja.
Ne iznenađuje podatak da su više zainteresirani oni koji su već ulagali u narodne obveznice i trezorske zapise – čak 72% onih koji su već ulagali na taj način, zainteresirani su za takva ulaganja i u budućnosti.
Slika 1: Ponuda sličnih narodnim obveznicama i trezorskim zapisima bit će i u budućnosti. Koliko ste zainteresirani ulagati u takva financijska sredstva za koje jamči država?
Trezorski zapisi mogli su se ugovoriti samo preko Financijske agencije (FINA), dok su se državne obveznice kupovale primarno u poslovnicama banaka. Tek je par banaka omogućilo upis obveznica i putem digitalnih kanala.
A kako bi građani htjeli napraviti upis obveznica?
Čini se da je to najlakše realizirati putem internetskog / mobilnog bankarstva, međutim, još uvijek je velik udio onih koji preferira fizički odlazak u neku od institucija (poslovnica banke, FINE ili pošte). Poslovnice banke odabiru se češće nego poslovnice FINE ili pošte. Nisu samo stariji građani više zainteresirani za fizički odlazak u neku od institucija, nego i mladi (66%). Iako digitalno zreliji, češće preferiraju internetsko i mobilno bankarstvo, kontakt s osobom koji se ostvaruje u fizičkom kontaktu, vjerojatno ulijeva više povjerenja u to jesmo li sve napravili onako kako treba.
Slika 2 Gdje bi vam najviše odgovaralo da kupite / upišete državne obveznice koje biste eventualno kupili u budućnosti?
Štednja u banci najzastupljeniji je oblik štednje, ali nije visoko na ljestvici preferiranih način štednje. Banke nude sigurnost i jednostavnost (npr. digitalno ugovaranje štednje), a počinju privlačiti klijente i atraktivnijim kamatama na štednju. U odnosu na 2022. porastao je udio građana koji je kupovao udjele u investicijskim fondovima, a s druge strane pao je interes za kriptovalute.
Osim što smo zainteresirani za više kamatne stope odn. prinose koji se mogu ostvariti, procjena sigurnosti štednje odn. ulaganja je prvi korak u procesu odlučivanja gdje staviti svoj novac, barem većini.
Sigurnijim načinima štednje definitivno se procjenjuje štednja u bankama, ali i životno osiguranje. Slijede državni vrijednosni papiri, pa mirovinski fondovi. Investicijski fondovi se u prosjeku procjenjuju najčešće koliko sigurnim, toliko i ne – s obzirom da postoje konzervativniji i manje konzervativni fondovi. Kriptovalute definitivno nisu način ulaganja koji se procjenjuje (dovoljno) sigurnim.
Slika 3 Kako procjenjujete stupanj sigurnosti štednje / ulaganja u sljedeće financijske proizvode:
Da bi štedili / ulagali, moramo imati mogućnosti za to (slobodna financijska sredstva). Moramo vjerovati u sigurnost naše štednje, ali isto tako imati i, nama prilagođene, načine štednje odn. ulaganja.
Svi se mi međusobno razlikujemo po mogućnostima i spremnosti za štednju, po načinima na koje štedimo, ali i motivaciji odnosno ciljevima štednje. Ne štedimo da bismo štedjeli, nego da bismo ostvarili neke svoje ciljeve. Više o tome kako je moguće prilagoditi štedne i ulagačke proizvode posebnim skupinama ljudi pisali su u našem blogu: Kako i za što štedimo? | Improve
Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics na nacionalno reprezentativnom uzorku online populacije starije od 18 godina u period od 6. – 20. prosinca 2023. na ukupno 1.000 ispitanika.
