Aktualna zbivanja – inflacija, rat u Ukrajini, ekonomska neizvjesnost pa i pandemija o kojoj se trenutno nešto manje priča, doveli su do povećanja pesimizma građana.
Više od dvije trećine građana očekuje lošiju gospodarsku situaciju u zemlji u idućih godinu dana, što je značajno više nego u prošlom kvartalu i približava se razini koju smo imali tijekom pandemijskog razdoblja.
Nikad nismo imali veću inflaciju. Ilustracije radi, u srpnju 2008. ona je iznosila 8.4%, a trenutno smo na 10.8%. Ni prognoze nisu dobre; očekuje se daljnji porast cijena. 1.1.2023. mijenja se i službena valuta, a većina građana očekuje povećanje cijena i samo zbog tog događaja.
Situacija nije znatno drugačija niti u Europi. Inflacija u eurozoni iznosi 8.1%, što je najveća inflacija od 1997. kada je Eurostat počeo objavljivati podatke.
Prema rezultatima istraživanja McKinsey & Company iz travnja ove godine, dva od tri ispitanika ima negativne stavove o trenutnom stanju svojih nacionalnih gospodarstava. Istraživanje je provedeno u 5 država Europe (Njemačka, Francuska, UK, Italija i Španjolska).
Osim sve lošije procjene gospodarskog stanja zemlje, naši građani lošije procjenjuju i financijsku perspektivu njihovog kućanstva. Više od 40% građana procjenjuje da će u sljedećih godinu dana njihovo financijsko stanje biti lošije. Najsličniju situaciju smo imali na samom početku pandemije.
Međutim, sveukupna potrošnja ako je gledamo kroz vrijeme, značajno je porasla upravo tijekom lipnja ove godine. Dok je ta potrošnja bila najniža tijekom pandemije kada smo i imali smanjene mogućnosti za potrošnju, sad imamo situaciju da za istu količinu (nečega) dajemo više novaca, dakle, naša potrošnja (financijskih sredstava) se povećava, a ne količina onog što kupujemo. Pri kupovini puno smo oprezniji kako zbog same inflacije, posljedica rata, poremećaja u lancima opskrbe i općeg osjećaja neizvjesnosti.
S druge strane, dio građana vjerojatno će si uspjeti priuštiti odlazak na godišnji odmor, što sigurno rezultira ukupnom većom potrošnjom.
U posljednje 3 godine, i vlastitu „financijsku otpornost“ najlošije smo procjenjivali početkom pandemije i uvođenjem lockdown-a (1_2020 kad je bio najmanji udio ljudi koji su sa svojim ušteđevinama mogli preživjeti više od 3 mjeseca) te početkom rata u Ukrajini (1_2022 kad smo imali najveći udio onih koji mogu preživjeti niti mjesec dana). I zadnji podaci iz lipnja ukazuju da situacija nije baš dobra; u prosjeku građanin Hrvatske može preživjeti 87 dana u slučaju da izgubi glavni izvor prihoda.
Opće smjerove možemo vidjeti i temeljem indeksa kao skupnih indikatora ekonomske i vlastite „potrošačke“ klime. Već više od godinu dana zamjetan je silazni trend indeksa ekonomske klime. Građani gube povjerenje u gospodarski boljitak zemlje. S druge strane, početak rata u Ukrajini i povećana neizvjesnost praćena visokom inflacijom, utjecalo je na smanjenje indeksa potrošačke klime, koji se ipak „oporavio“ u zadnjem kvartalu.
Povećanje indeksa potrošačke klime u drugom kvartalu ove godine, s jedne strane uključuje povećane troškove sveukupno zbog same inflacije, ali uključuje i dio ljudi koji će si priuštiti ljetni godišnji odmor što direktno utječe na povećanje sveukupne potrošnje.
Nadamo se samo da će si veći udio građana moći priuštiti željeni godišnji odmor, te da su troškove takve vrste ukalkulirani u zadnju procjenu potrošnje te da to nije samo posljedica inflacije.
O istraživanju: na kvartalnim razinama provodimo istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala istraživanja je 1.000 ispitanika.
