U posljednje vrijeme često slušamo o povećanju ukupne štednje u bankama. No, s druge strane, slušamo i o velikom broju blokiranih kao i o mogućim problemima vezanim uz pokrivanje “minusa”.
Povećana štednja s jedne strane povećava osjećaj sigurnosti u nestabilnim vremenima, a s druge strane njena akumulacija dijelom je i posljedica manje potrošnje što nam je donijela covid kriza.
Štednja u bankama u Hrvatskoj još je uvijek najzastupljeniji način štednje, međutim, značajno manji udio naših građana štedi na taj način.
S druge strane, porastao je udio onih koji nemaju nikakve mogućnosti za štednju. Prosječni broj dana koliko građani mogu izdržati bez svog glavnog izvora prihoda nikad nije bio manji.
Da u ovom trenutku izgubite vaš glavni izvor prihoda, koliko dugo možete nastaviti pokrivati troškove života, bez bilo kakvog posuđivanja novaca?
Nedavna poskupljenja energenata, a time i niza drugih proizvoda, mogućnost povećanja kamata na kredite itekako utječe na sve nas. Međutim, ne na jednaki način.
Kriza je definitivno dovela do povećanja nejednakosti. Ukupno manji broj ljudi ostvaruje nikad veću štednju. Prema podacima HNB-a 20% građana drži 94% ukupne štednje.
Gledajući unazad 3 godine, promijenile su se i preferencije prema različitim načinima štednje odn. ulaganja. Kupnja nekretnina još uvijek je izbor broj 1 za većinu, slijedi kupovina zlata, a najveći skok vidimo na kriptovalutama.
U odnosu na prijašnje godine, veći udio ljudi preferira dobrovoljnu mirovinsku štednju kojom se uostalom ostvaruju i određena državna poticajna sredstva.
Posljedica gotovo nultih kamatnih stopa za oročene depozite izjednačavaju pozicije oročene i neoročene štednje.
Istraživanje je provedeno u sklopu jednog vala (lipanj) od 2019 do 2021 na uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
Poveznica na naš prijašnji blog o štednji:
