U vremenu kada globalizacija omogućava dostupnost proizvoda iz svih krajeva svijeta, sve veći broj potrošača okreće se prema domaćim prehrambenim proizvodima. Razlozi su mnogobrojni, od podrške lokalnoj ekonomiji i poljoprivredi, preko ekološke osviještenosti, do jednostavne želje za konzumiranjem svježih i kvalitetnih namirnica. Domaći proizvodi često nose sa sobom oznake kvalitete i autentičnosti, simbolizirajući ne samo visoke standarde proizvodnje već i kulturno naslijeđe određenog područja.
Iako je kupovina lokalnih proizvoda hvalevrijedna praksa, rezultati istraživanja koje smo proveli u travnju, pokazuju da zemlja podrijetla nije uvijek na vrhu liste prioriteta potrošača.
Zemlja podrijetla vs. kvaliteta i cijena
Prilikom kupovine prehrambenih proizvoda najviše obraćamo pažnju na kvalitetu i svježinu proizvoda, potom na cijenu i sigurnost. Zemlja podrijetla ključna je pri donošenju odluke o kupnji prehrambenih proizvoda za 28% građana. Ekološki moment, čini se, manje bitnim čimbenikom prilikom odlučivanja o kupovini prehrambenih proizvoda.
Međutim, nisu sve stvari podjednako važne različitim ljudima. Održiva proizvodnja i ekološki otisak bitniji je onima koji su izrazito orijentirani prema ekološkim i bio proizvodima. S druge strane, kategorija ljudi koju smo nazvali „skeptičnim tradicionalistima“ doživljavaju ekološke proizvode samo prolaznim trendom. Sumnjaju u specifikacije tih proizvoda, stoga nisu niti usmjereni na kupovinu tih proizvoda. Njima je održiva proizvodnja / ekološki otisak značajno manje bitan prilikom odlučivanja koji proizvod kupiti. Manje im je bitna i zemlja podrijetla kao i sam proizvođač odn. marka. Međutim, osjetljiviji su na cijenu proizvoda.
Zemlja podrijetla, održiva proizvodnja te proizvođač manje su bitne karakteristike onim građanima koji ne preferiraju lokalne / hrvatske proizvode. Da nacionalni proizvodi imaju značajnu prednost u odnosu na uvozne pokazuju i naši podaci – 65% građana preferira lokalne / hrvatske proizvode, dok ih (samo) 9% ne preferira.
Kvaliteta i sigurnost domaćih proizvoda
Kvaliteta i sigurnost hrane često je povezana s geografskim područjem gdje je proizvod uzgojen ili proizveden. Svježina proizvoda često se povezuje s kraćim lancima opskrbe što također ide u prilog hrane lokalnog podrijetla. Većina (73%) smatra da su domaći prehrambeni proizvodi svježiji i kvalitetniji od uvoznih, međutim, tek polovica se slaže da pružaju dobar omjer cijene i kvalitete. Gotovo svaki drugi građanin izražava dozu sumnje u sigurnosne kontrole i standarde lokalne proizvodnje.
Pozitivan utjecaj kupovine domaćih proizvoda na lokalnu zajednicu i okoliš
Većina građana smatra da kupovina domaćih proizvoda ima pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu i okoliš.
Čak 75% slaže se da kupovina domaćih proizvoda doprinosi očuvanju radnih mjesta, 72% da se na ovaj način podržavaju tradicionalni načini proizvodnje hrane i lokalni prehrambeni običaji, 66% da se potiče razvoj domaće poljoprivrede. Lokalni proizvodi obično zahtijevaju manje transporta što smanjuje emisiju ugljičnog dioksida i doprinosi očuvanju okoliša. 60% građana svjesno je da se kupovinom domaćih proizvoda smanjuje njihov ekološki otisak.
Niže povjerenje mladih u oznake hrvatske kvalitete
Oznake „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“ simbol su visoke kvalitete, pouzdanosti i autentičnosti, s čime se slaže 60% građana. Zemlja podrijetla mladima je manje bitan čimbenik prilikom kupovine prehrambenih proizvoda. Ipak, mladi percipiraju veću kvalitetu domaćih u odnosu na uvozne prehrambene proizvode. Više vjeruju da lokalni proizvodi prolaze kroz stroge sigurnosne kontrole i standarde proizvodnje, međutim, pokazuju manje povjerenja u oznake hrvatske kvalitete. Čak 20% mladih u dobi do 24 godine ne slaže se da su te oznake simbol visoke kvalitete.
O istraživanju:Istraživanje je provedeno u travnju 2024. godine metodom online ankete (CAWI). Veličina uzorka je 504 ispitanika. Uzorak je reprezentativan za online populaciju građana Hrvatske starijih od 16 godina.
Članak je objavljen u InStore Magazinu InStore srpanj 2024. (126.) | InStore
