Rezultati našeg kontinuiranog FMT (Financial Market Tracking) istraživanja u kojem pratimo financijsko, primarno bankarsko, tržište pokazuju da nije došlo do smanjenja udjela ljudi koji štede u bankama. Naprotiv, taj udio raste, a značajan porast se vidi upravo na oročenim depozitima.
Za očekivati je da oročeni depoziti imaju višu kamatnu stopu od neoročenih / a’vista. Nadalje, za očekivati je da se viša kamatna stopa dobiva na oročenja uz duži vremenski rok. A što se događa kada praktički nema razlike u visini kamata na oročene i neoročene depozite? Raste a’vista odn. neoročena štednja. I smanjuje se oročena. Taj trend uočavamo od 2019-2022. godine.
Nakon dugog perioda kada su banke imale gotovo nulte kamatne stope na oročenja, država je ponudila povoljniji oblik štednje kroz ulaganja u vrijednosne državne papire (narodne obveznice, državne obveznice, trezorske zapise). S ponuđenim, znatno višim, kamatnim stopama od onog što su nudile banke, uz oslobađanje od plaćanja poreza za kamatu, privukao se znatan broj građana. Nije se dugo čekalo na reakciju banaka koje su htjele što prije zaustaviti odvlačenje novaca iz banaka („bank walk“ fenomen). Banke su nešto povećale kamate na oročenja i tako uočavamo rast u 2023 i 2024. godini. No, još uvijek, te su kamate ispod razina kamata koje nudi država. Ipak, država nije uspjela privući građane državnim obveznicama na dulji rok (3 godine). Kamatne stope nisu jedine koje utječu na našu odluku kako ćemo i gdje staviti svoje novce.
Imaju li banke komparativnu prednost?
Da bismo uopće štedjeli, moramo imati slobodna financijska sredstva. Moramo vjerovati i u sigurnost naše štednje. Iako je došlo do određenog odljeva novca s bankovnih računa građana zbog ponude državnih obveznica, primjećuje se i porast udjela građana koji svoja sredstva drže na bankovnim računima.
Štednja u bankama, prema mišljenju građana, sigurniji je oblik štednje nego ulaganje u državne obveznice. Životno osiguranje također se procjenjuje vrlo sigurnim oblikom štednje, dok je ulaganje u kriptovalute daleko najrizičniji oblik ulaganja
Štednja u bankama, ali i životno osiguranje procjenjuju se najsigurnijim oblicima štednje. S druge strane, ulaganje u kriptovalute, prema mišljenju čak 59% građana vrlo je nesiguran oblik štednje.
Prema rezultatima istraživanja IMAS agencije provedeno tijekom srpnja i kolovoza, 53% građana navodi da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine. Ipak, prosječni iznos štednje (koji iznosi 77 eur) veći je za 4 eur u odnosu na godinu dana ranije.
U kriznim situacijama ljudi se okreću štednjama kako bi povećali osjećaj sigurnosti, a on se sigurno dijelom bazira i na procjeni financijske snage našeg kućanstva. Nažalost, podaci iz trećeg kvartala lošiji su od onih iz drugog kvartala; čak 28% građana smatra da će financijsko stanje njihovog kućanstva biti lošije u sljedećih godinu dana (porast za 6%). U jednom prijašnjoj objavi govorili smo o tome kako se različite dobne skupine razlikuju po načinima i ciljevima štednje. Svaka životna faza nosi nešto posebno. Na financijskim institucijama je da osmisle i ponude proizvode koji će biti prilagođeni potrebama različitih segmenata. (https://improve.com.hr/kako-i-za-sto-stedimo/)
