Analizirali smo kako su se navike štednje u Hrvatskoj mijenjale tijekom posljednjih šest godina. Podaci otkrivaju zanimljive trendove – od blagog pada u udjelu građana koji štede do značajnog pada štednje u bankama i rasta interesa za alternativna ulaganja.
Iako se smanjuje, stopa štednje i dalje je visoka
Udio građana koji štede smanjio se za 8% u razdoblju od 2019. do 2024., no i dalje je vrlo visok – čak 3 od 4 odraslih građana Hrvatske štede na određeni način. To potvrđuje da je štednja ključni mehanizam za očuvanje financijske sigurnosti u raznim izazovnim vremenima, od pandemije pa do visoke inflacije.
Štedimo za sigurnost, obitelj, dom i budućnost
Najveći broj građana štedi kako bi povećao vlastitu financijsku sigurnost (38%). Nepredvidive okolnosti / izvanredna stanja odn. hitni slučajevi drugi su po učestalosti navođenja razloga za štednju (35%). Nešto manje od trećine građana kao razlog štednje navodi štednju za mirovinu / stare dane (31%).
Razlozi zbog kojih štedimo jako ovise u kojoj smo životnoj fazi. Tako mladi koji su još uvijek u procesu obrazovanja, daleko najčešće navode štednju za putovanja / izlete, ali i potrebe daljnje edukacije. Oni koji imaju djecu, primarno kao razlog štednje navode zadovoljavanje potreba djece. Mladi koji žive sami ili s partnerom (i nemaju djece) češće su usmjereni rješavanju stambenog pitanja (štede kako bi kupili stan / kuću). Stariji sugrađani (65+), osim što žele povećati financijsku sigurnost, žele se osigurati i za nepredvidive okolnosti, izvanredna stanja, a znatno češće štede i radi liječenja / raznih terapija. Opremanje kućanstva prioritetnije je ljudima u dobi 25 do 34 godina, dok su stariji od 65 godina više usmjereni renovaciji stana / kuće.
Pad štednje u bankama i rast alternativnih ulaganja
Tradicionalni oblici štednje u gotovini i dalje su prisutni – svaki četvrti građanin drži novac kod kuće, dok svaki peti odvaja kovanice (50 centi, euro ili dva). Ove navike nisu značajno oscilirale posljednjih godina, a najzastupljenije su među najmlađom dobnom skupinom od 16 do 24 godine.
Držanje gotovine kod kuće može biti povezano s nepovjerenjem u financijske institucije i strahom od ekonomske nestabilnosti. Dio građana oslanja se na gotovinu kako bi izbjegao bankovne naknade, dok drugi žele veću kontrolu nad svojim financijama u nesigurnim vremenima.
U 2019. i 2020. godini najpopularnije je bilo štedjeti u banci – u to je vrijeme više od polovice građana štedjelo u bankama. Danas to čini tek svaki treći građanin. Štednja u bankama, iako se procjenjuje vrlo sigurnom, nije konkurentna zbog vrlo niskih kamatnih stopa
Pad se bilježi i kod uplata za životno osiguranje – u posljednjih šest godina broj građana koji uplaćuju ovu vrstu osiguranja smanjio se za 10%. Ipak, svaki četvrti ispitanik u dobi od 35-44 godine 2024. je uplaćivao životno osiguranje.
Kupovina dionica i državnih obveznica zabilježila je snažan rast u 2024. godini, a kupovina obveznica posebno je bila popularna među najstarijim dobnim skupinama (55+).
Svaki deseti građanin ulagao je u kripto valute, pri čemu su mladi od 16 do 24 godine ulagali češće od prosjeka. To se može objasniti njihovom digitalnom pismenošću, većom sklonošću riziku te utjecajem društvenih mreža i influencera koji promoviraju ulaganje u kripto imovinu.
Također, porastao je interes za investicijsko zlato i kupnju umjetnina i nakita, što je osobito popularno među građanima u dobi od 35 do 44 godine.
Alternativna ulaganja kao izazov za banke
Ovi trendovi jasno pokazuju da građani sve više istražuju alternativne načine upravljanja novcem. Obveznice, zlato, umjetnine i kripto valute postaju sve popularniji, jer nude veću otpornost na inflaciju i potencijal dugoročnog rasta vrijednosti. Osim toga, mnogi traže prilike za veće prinose nego što im tradicionalna štednja trenutačno omogućuje.
Istovremeno, uočavamo pad zadovoljstva, ali i povjerenja klijenata u banke. S druge strane, digitalne platforme i fintech kompanije privlače sve više korisnika. Mladi, odrastajući u digitalnoj eri, prirodno gravitiraju ulaganju u digitalnu imovinu, jer im je pristupačnija i jednostavnija za upravljanje.
Postavlja se ključno pitanje – kako će banke odgovoriti? Hoće li pokušati zadržati klijente povećanjem kamatnih stopa, nuđenjem novih štednih proizvoda ili razvijanjem vlastitih investicijskih platformi?
Iz rezultata niže, vidimo da različiti segmenti, u ovom slučaju mladi koji su još uvijek u procesu obrazovanja, i najstarija dobna skupina, preferiraju različite tipove ulaganja.
Hoće li banke (a i druge financijske institucije) ponuditi proizvode koji će dobro pogoditi potrebe i želje različitih segmenata klijenata?
Ove odluke ne samo da će oblikovati budućnost štednje u Hrvatskoj, već će i značajno utjecati na povjerenje potrošača i dinamiku tržišta financijskih usluga.
O istraživanju: Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics na nacionalno reprezentativnom uzorku online populacije starije od 16 godina. Veličina uzorka za 2024. godinu je 538 ispitanika, a za 2019.-2023. 1000 ispitanika.
