Popularnost rada na daljinu naglo je porasla unutar posljednjih nekoliko godina. Uz razvoj tehnologije, pandemija korona virusa ubrzala je ovu transformaciju i nametnula je brojnim poduzećima prilagođavanje novom načinu rada.
Sada kad je pandemija već neko vrijeme iza nas, zanimalo nas je koliko su zaposlenici zadovoljni i što misle je li rad na daljinu utjecao na njihov profesionalni razvoj.
U uzorku našeg istraživanja, 27% ispitanika barem povremeno radi na daljinu što je na razini rezultata iz pandemijske 2020. kada je 29% radilo na daljinu.
Većina navodi da je njihovo iskustvo rada na daljinu pozitivno te da mjesto rada nema utjecaja na njihov profesionalni razvoj
Iskustvo rada na daljinu pozitivno je za većinu (77%). Vrlo pozitivno iskustvo češće navode žene (42%), oni iz velikih gradova (53%), te oni bez djece (46%).
Iako većina smatra da mjesto rada nema utjecaj na njihov profesionalni razvoj, svaka deseta osoba koja radi od kuće smatra da je profesionalni razvoj u tom slučaju teži. Više od prosjeka to navode muškarci (16%), višeg obrazovanja (15%), viših prihoda kućanstva (20%) te oni koji su s radom na daljinu započeli u vrijeme pandemije (19%).
Za napredak na radnom mjesecu zasigurno će utjecati i priroda posla, ali i osobne vještine zaposlenika, radna etika i podrška poduzeća.
Ušteda vremena i dalje je najveća je prednost rada na daljinu, dok je najveći izazov otežana komunikacija s kolegama
Kao i ranije, kao ključna prednost rada na daljinu navodi se ušteda vremena jer se ne putuje na posao i s posla. Ovu prednost više od prosjeka navode oni od 35 do 44 godina (64%), iz Zagreba i okolice (68%). Slijedi fleksibilno radno vrijeme, fleksibilnija struktura dana i rad s bilo koje lokacije. Fleksibilno radno vrijeme važnije je onima od 45-54 godine (53%).
Oni koji rade isključivo na daljinu, češće kao prednost navode to što mogu raditi s bilo koje lokacije (47%).
U odnosu na 2021. kao prednost se znatno manje navodi ušteda novca.
Kao što pokazuju odgovori, rad od kuće za većinu ima i značajne izazove. Nešto se češće navodi otežana komunikacija s kolegama. Slijedi ometanje od strane ukućana i teško razgraničavanje poslovnog i privatnog života. Svaki peti zaposlenik koji radi od kuće bori se s osjećajem usamljenosti.
Muškarci kao nedostatak češće navode otežanu komunikaciju (39%), osjećaj usamljenosti (28%) i gubitak fokusa (27%), a žene ometanje ukućana (33%). Oni srednje dobi od 35-44 godine češće navode da im je teško odrediti vrijeme za pauzu (20%).
Neke osnovne barijere su savladane. U odnosu na 2021. manje se navode problem gubitka fokusa i problemi s tehnologijom. Ipak, rad na daljinu i dalje ima izazova kako za zaposlenike tako i za poduzeća. Stoga zahtjeva pažljivo upravljanje kako bi se osiguralo najbolje iskustvo zaposlenika, a da istovremeno ne trpi produktivnost.
O radu na daljinu pisali smo i u ranijim objavama:
2020. godine pisali smo o izazovima s kojima se zaposlenici suočili prilikom „nametnutog“ rada na daljinu Rad od doma u vrijeme korona krize | Improve.
2021. godine proveli smo istraživanje o tome što se percipira kao najveće prednosti i nedostatci ovakvog rada i istaknuli preferenciju hibridnog načina rada. Hibridni način rada je budućnost | Improve.
2022. istražili smo što je različitim generacijama važno prilikom odabira poslodavca i uočili da je mladima važna fleksibilnost u pogledu mjesta rada: Mladima je prilikom odabira poslodavca vrlo važna mogućnost napredovanja i učenja te fleksibilnost u pogledu mjesta rada | Improve | Blog
O istraživanju: Istraživanje je provedeno u rujnu 2023. na nacionalno reprezentativnom uzorku odrasle online populacije (stariji od 18 g.). Veličina ukupnog uzorka je 502 ispitanika, a veličina uzorka onih koji rade na daljinu je 110.
