Prema rezultatima našeg kontinuiranog istraživanja bankarskog tržišta u Hrvatskoj, možemo reći da nije bilo većih „poremećaja“. To može ukazivati da je mali udio građana bio pogođen gore spomenutim događajem što posljedično nije utjecalo na rezultate na nacionalnoj razini ili/i da je kriza uspješno prevladana.
Povjerenje u neku tvrtku čije proizvode ili usluge koristimo preduvjet je bez kojeg teško da ćemo poslovati. To se još više odnosi na banke i ostale financijske institucije. Samo se možemo zapitati bi li odabrali banku u koju nemamo povjerenja za polaganje svoje štednje.
Nedavna kriza sa Sberbankom u Hrvatskoj u vrijeme kada je Europska središnja banka (ESB) najavila visoku vjerojatnost propasti te banke i kada se raspravljalo o dvije moguće opcije – likvidaciji ili sanaciji te banke u našoj zemlji, dovela je do velikih redova ispred poslovnica banke diljem zemlje. Klijenti su htjeli doći do svojih depozita, a uz to su još postojala i ograničenja visine iznosa koji se može podignuti u jednom danu. Je li ta situacija utjecala na povjerenje građana i na percepciju stabilnosti financijskog sustava?
Povjerenje u banku kojom se najviše posluje je relativno visoko (prosječna ocjena 4.0 na skali od 1-5). Klijenti višim procjenjuju svoje povjerenje u banku s kojom posluju nego li što su njome zadovoljni. Povjerenje je preduvjet, a i činjenica da poslujemo s nekom određenom bankom može utjecati na to da ćemo je procijeniti visoko, opravdavajući time i naš izbor. Zadovoljstvo je puno šira kategorija i obuhvaća razne aspekte poslovanja s bankom. Samim tim, teže je udovoljiti očekivanjima klijenata na raznim aspektima kvalitete usluge koju pružaju banke.
Ipak, povjerenje u banke, općenito gledajući, nešto je niže nego prije ove krize. U okviru istraživanja, zanimalo nas je i koliko je povjerenje u hrvatski bankarski sustav, Hrvatsku narodnu banku (HNB), Europsku središnju banku (ESB), ali i razne fintech kompanije koje nude različite platforme / aplikacije za plaćanja, ali i razne druge financijske proizvode.
Očekivano, najviše je povjerenje u banku s kojom se (najviše) posluje. U prosjeku, čak 78% internet korisnika ima visoko povjerenje u svoju glavnu banku. Međutim, povjerenje u bankarski sustav u Hrvatskoj i u Hrvatsku narodnu banku značajno je niže – samo njih 40% iskazuje povjerenje u te institucije. Čak je povjerenje u Europsku središnju banku (ESB) koja pridonosi sigurnosti i pouzdanosti europskog bankovnog sustava nešto više.
Što se tiče povjerenja u fintech kompanije ono je niže nego povjerenje u banke. Tek 27% ispitanika im vjeruje. Ipak, to je povjerenje nešto više među mladima 16-24 (42%) koji ujedno i češće koriste njihove usluge.
Zanimalo nas je i kakvo je povjerenje u banke s obzirom na grupaciju kojoj pripadaju. U Hrvatskoj gotovo sve banke su članice međunarodnih bankarskih grupacija. Zanimljivo je da je povjerenje više u banke koje su dio austrijskih, nego talijanskih i mađarskih grupacija.
Relativno je visoko povjerenje u banke koje su državnom vlasništvu RH.
Na osnovi svih ovih rezultata, možemo reći da situacija sa Sberbankom i preuzimanje od strane Hrvatske poštanske banke očito nije narušilo povjerenje građana. Povjerenje u banke s kojima se posluje i dalje je visoko, a čak i viši udio građana koji odabiru HPB kao banku kojoj najviše vjeruju ukazuje da je ova kriza uspješno prevladana, barem iz perspektive građana.
Članak je objavljen na portalu Točka na i:
Je li kriza narušila povjerenje građana u banke? (tockanai.hr)
.Istraživanje je provedeno u ožujku 2022. na uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
