Trend smanjenja upotrebe gotovine i povećanje upotrebe kartičnih i digitalnih oblika plaćanja vidljiv je u svijetu već duži niz godina. Napuštanje gotovine kao oblika plaćanja najbolje dočaravaju sudski slučajevi u kojima se gotovinsko plaćanje nastoji „zaštititi“, odnosno kojima se želi onemogućiti postojanje u potpunosti bezgotovinskih trgovina (https://www.courthousenews.com/eu-magistrate-pushes-back-on-cashless-payment-rules/).
Slučajevi potječu iz razdoblja prije pandemije covida-19 koja je prelazak na bezgotovinske oblike plaćanja dodatno ubrzala. Prema podacima HNB-a, u godinama prije pandemije udio kartičnih plaćanja povećavao se otprilike za 2 postotna boda godišnje, dok je u razdoblju između 2019. i 2020. on porastao za 5 postotnih bodova i sada iznosi 21% u ukupnom broju fiskaliziranih računa. Za povećanje udjela bezgotovinskih plaćanja nije odgovaran samo snažan porast broja Internet kupovina (34% u odnosu na 2019. prema podacima HNB-a), već je ono vidljivo i u svakodnevnim transakcijama koje ljudi obavljaju u fizičkim trgovinama.
Tijekom prvog vala pandemije upotreba kartičnog plaćanja navodila se kao jedan od načina usporavanja širenja zaraze, pri čemu su gotovo sve banke povećale limit za beskontaktno plaćanje. Koliki su efekt imale takve preporuke i postupci pokazuju rezultati našeg istraživanja iz prosinca 2020. godine. Vidljivo je značajno povećanje upotrebe debitnih kartica kao uobičajenog sredstva plaćanja u fizičkim trgovinama u odnosu na isti mjesec 2019. Najčešći način plaćanja je jednokratno plaćanje debitnom karticom koje navodi 55% ispitanika, što je povećanje od 11 postotnih bodova u odnosu na razdoblje prije pandemije. Istovremeno, smanjuje se gotovinsko plaćanje, ali i plaćanje kreditnim karticama.
Osim što se gotovina manje koristi za plaćanja u fizičkim trgovinama, ona se sve manje i preferira kao sredstvo plaćanja. Razne oblike kartičnog plaćanja (debit, charge, revolving) preferira čak 68% ispitanika, dok se kao novo i u potpunosti beskontaktno sredstvo plaćanja javljaju mobilne aplikacije koje preferira 10% ispitanika.
Tijekom korona krize došlo je i do pada osobne potrošnje, te je u Hrvatskoj u razdoblju od 24.2. do 19.7.2020. došlo do smanjenja ukupnog broja fiskaliziranih računa od 29,5% i smanjenja iznosa računa od 19,3% (https://arhivanalitika.hr/blog/potrosnja-u-doba-korone/) u odnosu na 2019. godinu. Kada pogledamo planirane buduće veće troškove, vidimo da je i tu pad u odnosu na 2019. jasno vidljiv. On se najviše očituje u kupovini namještaja (40% -> 36%), elektroničkih uređaja za kućanstvo (36% -> 28%), te, očekivano, putovanja (17% -> 11%). Osim konkretnih prepreka koje postoje kod putovanja (zabrana ulaska u pojedine države, potreba za prethodnim testiranjem itd.), pad planiranih budućih troškova možemo objasniti i oprezom pri trošenju zbog smanjenog prihoda ili bojazni od pada prihoda.
O istraživanju:
Istraživanje se provodi na kvartalnim razinama od početka 2019. na 1.000 ispitanika tijekom jednog kvartala. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju. Zadnji val istraživanja proveden je tijekom prosinca 2020.
O kompaniji:
Improve Research & Analytics je grupa iskusnih istraživača i analitičara koji za cilj imaju pomoći klijentima da imaju bolji uvid o svojim korisnicima i potencijalnim korisnicima.Članovi našeg ImproveOnline panela nam pomažu da kroz Online istraživanja dajemo valjane i vrijedne informacije koje pomažu u kreiranju novih usluga i proizvoda kao i poboljšavanju postojećih.
