Rezultati kontinuiranog istraživanja potrošačke klime među građanima Hrvatske pokazuju značajan rast procjene financijske otpornosti. Prosječan broj dana (114,3 rast za 13,7 dana) u kojima bi građani mogli podmirivati troškove života svojeg kućanstva i to bez posuđivanja novaca najveći je u zadnjih 5 godina. Iako ne možemo biti zadovoljni stvarnom slikom stanja, gdje još uvijek velik udio građana (17%) izjavljuje da nije u mogućnosti pokrivati vlastite troškove niti mjesec dana u situaciji gubitka glavnog izvora prihoda, može se konstatirati da raspolažemo ili bolje upravljamo vlastitim prihodima.

Pretpostavka je da viši prihodi dovode i do veće potrošnje. Iako inflacija pada, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje rastu (Indeksi potrošačkih cijena u rujnu 2024 rastu 1,6% na godišnjoj razini, a u odnosu na mjesec prije rast je 0,3%, izvor: DZS). Itekako smo svjesni da najveći dio naših primanja odlazi na hranu, što nikako ne upućuje na bolji standard življenja.
Rezultati istraživanja ukazuju na rast udjela onih koji smatraju da će u sljedećih godinu dana imati manju potrošnju kućanstva. Nadalje, veći je udio onih koji procjenjuju da će financijsko stanje njihovog kućanstva biti lošije.


Veći raspoloživi prihod trebao bi dovesti do rasta potrošnje. No, očito je da situacija u kojoj građani ne percipiraju bolje financijske uvjete u budućnosti tome ne doprinose. Krizne situacije (kao npr. lockdown u prvom kvartalu 2020; geopolitičke promjene s početkom 2022.) utječu na ljude na način da se oni više okreću štednji, nego potrošnji.
Pesimizam građana ogleda se i u procjeni indikatora koji su sastavnica indeksa ekonomske klime. Okruženje u kojem živimo kada procjenjujemo da će gospodarsko kretanje zemlje biti lošije, ali i procjena kretanja nezaposlenosti, sigurno nije povoljno za daljnji rast standarda življenja.
Sastavnice indeksa ekonomske klime:

Pad indeksa ekonomske klime ukazuje na određene probleme u gospodarstvu što onemogućuje da građani percipiraju koristi od trenutne situacije u kojoj se nalaze, pa makar bili u kategoriji onih čija je plaća povećana.

Rezultati i drugih provedenih istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na isti smjer. Samo 19% građana smatra da zemlja ide u dobrom smjeru (Crobarometar, rujan 2024). Samo 13% građana smatra da će upravljanje hrvatskom ekonomijom biti bolje u budućnosti nego danas (Valicon, srpanj 2024).
Država je novac mogla iskoristiti na različite načine. Sada ih je usmjerila na rast plaća u javnom sektoru. A najveći pesimizam glede ekonomske klime uočava se kod mladih. Ako oni nisu sigurni u mogućnost zapošljavanja i ako ne vide pozitivan smjer razvoja gospodarstva u Hrvatskoj, hoćemo li bilo kakvim politikama uspjeti zadržati ih u našoj zemlji?
Članak je objavljen na portalu Točka na i: Jača financijska otpornost ne znači nužno i bolju potrošačku klimu – Točka Na I (tockanai.hr)
O istraživanju: Agencija Improve na kvartalnim razinama provodi istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala je 1.000 ispitanika.