Već tri godine, od početka 2019. godine, kvartalno pratimo indekse potrošačke i ekonomske klime. Bio je ovo zaista neobičan period obilježen korona krizom.
Promatramo li kvartalne rezultate, možemo uočiti dva značajna perioda promjene. Prvi – početkom 2020. godine kada smo se susreli prvi put s korona krizom i ušli u lockdown – u tom su periodu indeksi ekonomske i potrošačke klime doživjeli najveći pad – indeks ekonomske klime čak 26 bodova, a indeks ekonomske klime 10 bodova u odnosu na kvartal ranije. Drugi značajan trenutak je početak 2021. godine koji je dao razlog za optimizam. U prvom kvartalu 2021. indeks ekonomske klime počeo je značajnije rasti, a rast je nastavljen i u drugom kvartalu kada je gotovo dosegao pred-krizne vrijednosti. Od tada do kraja godine uočavamo stabilizaciju indeksa ekonomske klime i blagi porast indeksa potrošačke klime.
Rezultati na godišnjim razinama pokazuju da smo u 2021. nešto optimističniji u gospodarskim predviđanjima, u odnosu na 2020. godinu. Ipak, predviđanja i dalje nisu sjajna.
56% ispitanika smatra da će gospodarsko stanje u našoj zemlji u sljedećih godinu dana biti lošije, a gotovo svaki drugi ispitanik očekuje i povećanje nezaposlenosti. Značajno bolje nego prošle godine, ali još uvijek lošije nego u pred-kriznoj 2019. godini.
Realne stope rasta BDP-a prilično dobro „prate“ ekonomska očekivanja građana. U ovoj smo godini ostvarili prosječan rast BDP-a veći od 10% za prva 3 kvartala, a i u sljedećoj godini očekuje se daljnji rast od 4.1%
Krizna razdoblja kao i povećana neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja rezultira rastom štednje. U 2021. zabilježen je značajan rast depozita građana uz vidljiv trend smanjenja oročene i porasta a’vista štednje što je posljedica gotovo nultih, a time i izjednačenih kamatnih stopa za navedene oblike štednje. Ipak, rezultati našeg istraživanja ukazuju da je udio ljudi koji štedi u bankama značajno manji nego prije (30% u 2021 vs 51% u 2020). To znači da manji broj ljudi raspolaže s puno više novaca. Ranije smo pisali o tome u članku Raspolažemo li zaista s više novca.
Mijenjaju se i preferencije načina štednje. U 2021. godini kupovina nekretnina, zlata i kriptovaluta najpoželjniji su način ulaganja. Najveći skok bilježe upravo kriptovalute, iza čega vjerojatno stoje razni napisi o brzom ostvarivanju prihoda. Razina financijske pismenosti, prema procjenama samih ispitanika, nije visoka i značajno zaostaje za digitalnom, medijskoj, ekološkoj i kulturnoj pismenosti.
Značajno veća akumulirana sredstva počela su se i više trošiti. U 2021. zabilježena je i rekordna potrošnja, veća od one u 2019. godini.
Indeks potrošačke klime blago raste u zadnjem kvartalu 2021. Pozitivne pomake uočavamo na procjenama financijskog stanja kućanstva, ali i sveukupne osobne potrošnje u sljedećih godinu dana što je važan čimbenik razvoja gospodarstva. Rezultati su znatno bolji u odnosu na 2020. godinu i gotovo na razini onih iz 2019. godine.
U trećem kvartalu 2021. dolazi do većeg skoka u udjelu građana koji očekuju rast osobne potrošnje (rast za 10% u odnosu na 2. kvartal). Upravo se u tom periodu počelo više govoriti o inflaciji koja je u rujnu 2021., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 3.3% posto, a nastavila je rasti u listopadu (3.8%) i studenom (4.8%).
Čak i u uvjetima povećane stvarne, ali i percipirane inflacije, koja je pod dominantnim utjecajem rasta cijena energenata i prehrane, građani su si priuštili veću potrošnju.
Iako nismo još dostigli pretpandemijsko razdoblje, 2021. nam je donijela napredak na nizu indikatora.
Ipak, trebamo biti svjesni da ova kriza kao i inflacija ne utječe isto na sve skupine ljudi. Najugroženiju skupinu čine umirovljenici, nezaposleni te oni s niskim osobnim primanjima kao i ukupnim primanjima kućanstva. Njihova primanja ne prate rast cijena dobara iz osnovne potrošačke košarice, kao ni porast cijena energenata.
Ono što je zanimljivo je da se osobna procjena zadovoljstva životom u cjelini od 2019.-2021. godine nije mijenjala te ona u prosjeku iznosi 6.8 (na skali od 1 do 10).
U 3. mjesecu 2020. godine nitko nije očekivao da ćemo danas, više od 20 mjeseci kasnije, još uvijek razgovarati o koroni, lockdownu i životu pod restrikcijama.
S optimizmom krećemo u novu 2022., a indekse ćemo pratiti i dalje.
Članak je objavljen u časopisu InStore:
Proizvedeno u Hrvatskoj 2022. | InStore
O istraživanju:
Sve navedene indikatore pratimo tijekom 12 valova istraživanja, od početka 2019. godine, na ukupno 12.000 ispitanika. Kvartalni uzorci od 1.000 ispitanika reprezentativni su za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
