U brzom ritmu modernog života, san često postaje žrtva – umjesto da nam bude prioritet on često gubi primat ne samo pred obavezama, već i pred “beskonačnim scrolanjem”, “binganjem” i drugim aktivnostima koje našem tijelu i umu zapravo ne donose ništa dobra.
Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odrasla osoba treba 7-9 sati kvalitetnog sna noću. Prema rezultatima našeg istraživanja, 7 i više sati spava nešto više od polovice naših sugrađana u dobi od 18 do 65 godina.
Oni koji imaju djecu u kućanstvu spavaju kraće od onih bez djece u kućanstvu – udio onih koji spavaju 7 i više sati iznosi tek 39% među onima koji u kućanstvu imaju djecu do 6 godina starosti, 47% među onima koji imaju djecu u dobi od 7 do 13 godina, 55% među onima s djecom od 14 do 18 godina, te 57% među onima koji u kućanstvu nemaju djecu do 18 godina.
Kao glavni krivac za probleme sa spavanjem, neovisno o tome koliko često doživljavaju poteškoće, navodi se stres i brige.
Na drugom mjestu nalazi se fizička nelagoda ili bolest, što se kao razlog posebno ističe među onima koji se s problemom usnivanja ili buđenja tijekom noći najčešće susreću. Okolišne čimbenike, u koje ubrajamo svjetlo, buku (uključujući i onu koja dolazi od drugih ukućana) navodi 18%.
Kada je u pitanju korištenje elektroničkih uređaja prije spavanja bilježimo zanimljive razlike ovisno o generaciji – kao razlog, među onima koji barem povremeno imaju teškoće s usnivanjem ili buđenjem tijekom noći, to navodi čak 36% pripadnika Gen Z, 21% Millennialsa te 19% pripadnika Gen X. Isti trend imamo i vezano uz gledanje video sadržaja (filmovi, serije) prije spavanja – kao razlog problema sa spavanjem navodi ga 38% Gen Z, 22% Millennialsa i 20% Gen X.
Provjeravanje mobitela tijekom noći kao razlog, u odnosu na druge, češće ističu Millennialsi (16%, vs 10% Gen Z i 4% Gen X).
A u kojoj mjeri se pridržavamo dokazano učinkovitih preporuka za bolji san? U najvećem postotku pazimo na to da izbjegavamo kofein i alkohol u večernjim satima. Žene su po tom pitanju discipliniranije od muškaraca (izbjegava 74% žena i 60% muškaraca).
Odlazak na spavanje u isto vrijeme svaki dan prakticira 50%, a tek nešto manje (46%) izbjegava konzumaciju jela 2 do 3 sata prije odlaska na spavanje.
Opuštajuće aktivnosti prije spavanja (topla kupka ili tuš, meditacija) prakticira trećina – u puno većem postotku žene (40%) nego muškarci (27%). Uzimanje melatonina ili magnezija, koji pomažu zaspati i doprinose kvaliteti sna, prakticira 27%.
Tek svaki četvrti od nas izbjegava korištenje mobitela i ograničavanje izlaganja plavom svjetlu barem dva sata prije odlaska na spavanje. U nešto većem postotku to čine pripadnici generacije Boomers (34%, vs 22% među Gen Z i Millennialsima).
Iako se često nalazi na popisu preporuka stručnjaka, ostavljanje mobitela u drugoj prostoji, van sobe u kojoj spavamo, prakticira tek 22% nas. U ovom slučaju opravdanje možemo naći u tome da puno nas mobitel koristi kao budilicu, no preporuke bi bile da za buđenje ipak nađemo neko drugo rješenje, jer zvuk, vibracija ili bljesak zaslona lako mogu prekinuti fazu dubokog sna. A takvo fragmentiranje sna smanjuje kvalitetu ukupnog sna, pa čak i kad „spavate 8 sati“, možete se buditi umorni, s lošijom koncentracijom i smanjenim raspoloženjem.
