Prije godinu dana proveli smo istraživanje o pravilnom razvrstavanju otpada gdje smo, osim subjektivne procjene, proveli i test znanja. Rezultati istraživanja dostupni su u članku: Znamo li pravilno razvrstavati otpad? | Improve | Blog
Dok se stanovnici Zagreba još uvijek navikavaju na plave vrećice i nova pravila razdvajanja otpada, donosimo rezultate novog istraživanja u kojem smo željeli provjeriti jesu li građani u godini dana usvojili neke nove navike i jesu li bolje informirani.
U odnosu na prethodnu godinu vidljivi su pozitivni pomaci u navikama razvrstavanja otpada.Pa tako polovica ispitanika (50%) kaže da razdvaja otpad više nego prije godinu dana. Češće se radi o stanovnicima Zagreba i okolice (57%) i Sjeverne Hrvatske (56%). Pozitivne promjene kod Zagrepčana najviše se uočavaju u češćem razdvajanju plastike i papira, međutim, još uvijek je rjeđe razdvajanje i odlaganje opasnog otpada (npr. lijekovi, baterije). Radi li se o nedovoljnoj infrastrukturi ili jednostavno o nedovoljnoj informiranosti građana?
Nešto manje od dvije trećine ispitanika (64%) smatra se dobro upoznatim s načinima odlaganja i razdvajanja otpada što je na razini rezultata iz 2021. godine. Iako se ne vidi pomak u subjektivnoj procjeni informiranosti, test (objektivne procjene) znanja nam ipak pokazuje da su građani puno bolje informirani nego godinu dana ranije!
Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada kreće se od 67% do 89%, što je napredak u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje postoji potreba za edukacijom, odnosno isticanjem vrste otpada na samom spremniku što se posebno odnosi na kontejner za staklo.
I kad smo pitali o razvrstavanju specifičnih vrsta otpada, rezultati pokazuju da velika većina zna kako ga odlagati. Gotovo svi znaju da se novine i časopisi odlažu u plavi spremnik, a limenke i konzerve u žuti spremnik. Iako znatno bolje nego prije godinu dana, još uvijek velik dio građana ne zna gdje odlagati kuhano meso i ribu. I dok 53% ispravno navodi da se termički obrađena hrana odlaže u crni kontejner za miješani otpad, njih 47% navodi smeđi kontejner za biorazgradivi otpad!
Vrlo je pozitivno što je većina građana spremna na promjene ponašanja: njih 76% izjavljuje da je spremno promijeniti svoje životne navike u budućnosti kako bi što pravilnije sortirali otpad. Nadalje, čak se 63% slaže da bi trebalo uvesti financijske kazne za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada.
Zanimljivo je da bi svaki četvrti građanin bio spreman javno prozvati osobu koja se ne pridržava pravila razvrstavanja otpada. U svakom slučaju, prije uvođenja financijskih kazni, potrebno je znati (naučiti) gdje se koja vrsta otpada odlaže. I ne samo to – potrebno je osigurati infrastrukturu kako bi to što smo naučili, mogli i primjenjivati odn. odlagati otpad u za to predviđene kontejnere.
S organizacijom skupljanja otpada u mjestu u kojem žive zadovoljno je tek 41% ispitanika, što je ipak nešto više nego prošle godine (kada ih je 36% bilo zadovoljno).
Zagrepčani, iako bolje upoznati s načinima odlaganja otpada, manje podržavaju uvođenje financijskih kazni za one koji se toga ne pridržavaju, a ujedno je i zadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada niže nego u drugim regijama.
Članak je objavljen na portalu Tehnoeko:
Istraživanje je provedeno tijekom listopada 2022. godine na 430 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.