Kako procjenjujemo banke u doba krize?

Period od 2019. do 2022. od kada pratimo bankarsko tržište iz perspektive građana obilježilo je nekoliko ključnih događaja: pandemija uzrokovana korona virusom 2020. koja je uvelike utjecala na digitalizaciju poslovanja s bankom, postpandemijski oporavak tijekom 2021., te nova kriza u 2022. potaknuta ratom u Ukrajini. Energetska kriza i visoka inflacija odrazile su se na raspoloženje…

U posljednjih nekoliko godina svjedočimo značajnim promjenama u ponašanju klijenata banaka

Donosimo vam nekoliko zanimljivih trendova iz istraživanja u kojem od 2019. godine pratimo tržište banaka i financijskih usluga (privatni korisnici) na velikim i reprezentativnim uzorcima online populacije. Posjete poslovnicama koje su se smanjile tijekom pandemije do sada se nisu vratile na pred-pandemijsku razinu. Vjerujemo da ni neće. Prava zvijezda pandemijskih promjena je m-banking (bankarstvo putem…

Improve Štednja Naslovna

Više ulažemo u zlato i kriptovalute

Štednja u bankama, ali i „čuvanje“ novca kod kuće najzastupljeniji su načini štednje hrvatskih građana. Zbog skorog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, sve je više sredstava na računima banke. Nešto više od dvije trećine građana namjerava do kraja godine položiti gotovinu, koju drže kod kuće, na račun u banci radi automatske konverzije. Svaki…

Pesimizam Naslovna Improve

Gotovo svaki drugi građanin očekuje lošije financijsko stanje kućanstva

U trećem tromjesečju uočavamo pad indeksa potrošačke klime (-4pp), dok je indeks ekonomske klime nizak i relativno stabilan od početka 2022. Dvoznamenkasta stopa inflacije itekako utječe na financijsku snagu naših građana. 15% ispitanika navodi da u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda, ne bi moglo pokrivati troškove života dulje od tjedan dana. Najviše su pogođeni mladi,…

Improve

Kako sad razmišljamo o uvođenju eura?

Iako se približavamo početku uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, podržavanje uvođenja eura ne raste. 43% naših građana podržava, dok 40% ne podržava (uz 17% neodlučnih) uvođenje eura što je rezultat na razini onog iz lipnja 2022. Uvođenje eura više podržavaju muškarci (55% vs 45% žene), građani stariji od 55 godina, stanovnici Zagreba i…

Indeksi 7mj2022 Improve

Kućanstva se pripremaju za loše gospodarske trendove

Aktualna zbivanja – inflacija, rat u Ukrajini, ekonomska neizvjesnost pa i pandemija o kojoj se trenutno nešto manje priča, doveli su do povećanja pesimizma građana. Više od dvije trećine građana očekuje lošiju gospodarsku situaciju u zemlji u idućih godinu dana, što je značajno više nego u prošlom kvartalu i približava se razini koju smo imali…

Improve Indeks potročačke i ekomoske klime

S optimizmom u novu godinu

Već tri godine, od početka 2019. godine, kvartalno pratimo indekse potrošačke i ekonomske klime. Bio je ovo zaista neobičan period obilježen korona krizom. Promatramo li kvartalne rezultate, možemo uočiti dva značajna perioda promjene. Prvi – početkom 2020. godine kada smo se susreli prvi put s korona krizom i ušli u  lockdown – u tom su…

BDP je porastao, no jesmo li mi sretniji Naslovna

BDP je porastao, no jesmo li mi sretniji?

U odnosu na prethodni kvartal nema promjena u visini indeksa potrošačke i ekonomske klime iz perspektive građana. Indeks potrošačke klime u laganom je porastu ako ga pratimo od „lockdown kvartala“ (1Q 2020). Tijekom ove godine taj je indeks viši nego prethodne godine i relativno je stabilan. Osobna potrošnja bitna je sastavnica razvoja gospodarstva u cjelini.…

Ekonomska-i-potrosacka-klima

Koliko je epidemija koronavirusom utjecala na potrošačku i ekonomsku klimu u Hrvatskoj?

Već peti kvartal za redom pratimo indeks potrošačke i ekonomske klime iz perspektive građana Hrvatske. Tijekom prošle godine ti su indeksi bili relativno stabilni, no u prvom kvartalu ove godine bilježe značajan pad što se izravno može povezati s utjecajem epidemije koronavirusom. Slika 1: Indeks potrošačke i ekonomske klime (na skali od 0-100) iz perspektive…