Već 6 godina zaredom pratimo percepciju ekonomske i potrošačke klime kod hrvatskih građana. Daleko najveći pad indeksa ekonomske klime dogodio se u doba pandemije, dok je indeks potrošačke klime, osim u doba pandemije, bio niži i u vrijeme najveće inflacije.
Prosječne godišnje vrijednosti ukazuju nam da smo napokon dostigli pred-pandemijsku razinu.
No, detaljnija analiza ovih kompozitnih pokazatelja otkrivaju nam neke zanimljive trendove.

Očekivanja o gospodarskom kretanju zemlje najlošije se procjenjivalo u vrijeme pandemije (kada je bila i onemogućena većina gospodarskih aktivnosti), a potom i u vrijeme najveće inflacije u 2022. godini. U tim se periodima najlošije procjenjivala i financijska snaga kućanstva. Izraženi inflatorni pritisci čak su i više utjecali na percepciju vlastite „financijske otpornosti“.
Prosječni broj dana u kojima se mogu pokrivati životni troškovi i to bez ikakvog zaduživanja iznosio je u vrijeme najveće inflacije 86.8. Samo 17% je procjenjivalo da može vlastitim akumuliranim sredstvima preživjeti i više od 6 mjeseci.

Međutim, u 2023. i 2024. godini taj procijenjeni broj dana raste, a premašio je čak i često korištenu pred-pandemijsku vrijednost kao referentnu. U to vrijeme, tek nešto manje od 30% građana procjenjivalo je da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje u sljedećih godinu dana. S takvim očekivanjima ulazimo u 2025. godinu, što je daleko manje nego što smo imali u pred-pandemijsko vrijeme kada je 40% građana bilo optimistično s obzirom na procjenu vlastitog financijskog stanja.

Raspolažemo li s više sredstava ili njima samo bolje upravljamo?
Bolji prihodi trebali bi omogućavati i veću potrošnju. U 2023. i 2024. imamo nižu inflaciju od one u 2022. Javni sektor imao je privilegiju povećanja plaća. No, povećana sveukupna potrošnja kućanstva uključuje povećane troškove življenja. Indeks potrošačkih cijena u prosincu 2024. iznosi 3.4, a najviše rastu usluge, pa potom hrana, piće i duhan. Prema podacima Eurostata, zemlja smo s najviše procijenjenom stopom inflacije (u 2024. 4.4% na godišnjoj razini) dok na razini euro zone ona iznosi 2.4%.
Sve dok najveći dio naših primanja odlazi na hranu, ne možemo govoriti o boljem standardu življenja. Trećina građana prilagodila je svoj životni stil štedeći na razne načine odn. racionalizirajući svoju potrošnju koliko god mogu – paze na potrošnju, kupuju na akcijama…
Veća osobna potrošnja trebala bi biti glavni pokretač gospodarskog razvoja koji je naravno povezan i sa samim zapošljavanjem. No, veća osobna potrošnja odnosi se na pokrivanje jednakih proizvoda i usluga čije su cijene višestruko povećane. Sveukupna potrošnja značajno je porasla u 2022. i nastavlja svoj rast do danas.
Nadalje, nikad nismo imali manji broj nezaposlenih. U prosincu 2024. nezaposlenost je smanjena za 20.4% u odnosu na godinu dana ranije (hzz.hr – bilten 12.2024). No, zašto naši građani nisu optimistični s obzirom na procjenu kretanja nezaposlenosti? Naročito mladi.
Nedavno provedeno istraživanje na mladima (Youth study_HRVATSKI.indd) pokazuje na značajan porast želje za odlaskom iz Hrvatske (21% ima jaku / vrlo jaku želju za iseljenjem), a poboljšanje standarda življenja glavni je razlog iseljavanja mladih u inozemstvo.

Uvoz strane radne snage rješenje je za neka deficitarna zanimanja, no cijena rada pada. Uglavnom se radi o nekvalificiranoj radnoj snazi koja dolazi, o odlaze nam kvalificirani / obrazovani mladi ljudi.
Koliko smo zadovoljni svojim životom u Hrvatskoj?
Oko 40% naših građana (starijih od 16 godina) zadovoljno je svojim životom. Iako nema većih varijacija, ipak možemo uočiti da je nešto niže prosječno zadovoljstvo bilo u vrijeme najveće inflacije (2022).
Rezultati iz 2024. govore da najniže zadovoljstvo iskazuju upravo mladi u dobi od 16 do 24 godine – njih samo 27% je u kategoriji visokog zadovoljstva (daje ocjenu od 8 do 10). Nažalost udio zadovoljnih znatno je niži nego 2022 (39% ih je u kategoriji visokog zadovoljstva).

Upravo mladi do 24 godine starosti najpesimističniji su glede gospodarskog stanja zemlje u sljedećih godinu dana, ali i kretanja zaposlenosti. 44% mladih smatra da će nezaposlenost biti veća.
Očito ne procjenjujemo svi stanje u zemlji po jednakim kriterijima. Gospodarski rast, nikad manji broj nezaposlenih ne znače puno kad mladi nisu sigurni u mogućnost zapošljavanja i kad ne vide pozitivan smjer razvoja gospodarstva u Hrvatskoj.
Rast plaća ne znači puno osim ako se ne stavi u kontekst rasta troškova života koji su nažalost rasli brže od plaća, što je smanjilo realnu kupovnu moć građana.
Kojim mjerama ćemo pokušati zadržati mlade koji vjeruju da si mogu osigurati bolji životni standard u drugim zemljama? Razlog dolaska strane radne snage isti je, bez obzira o kojoj se zemlji radi. Naši mladi su strani radnici u nekoj drugoj zemlji.
O istraživanju: Agencija Improve na kvartalnim razinama provodi istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala je 1.000 ispitanika. Ukupno su provedena 24 vala istraživanja u 6 godina praćenja indikatora ekonomske i potrošačke klime.
Članak je objavljen na portalu Točka na i: Istraživanje: Koliko smo zadovoljni svojim životom u Hrvatskoj? – Točka Na I