Štednja u bankama, ali i „čuvanje“ novca kod kuće najzastupljeniji su načini štednje hrvatskih građana. Zbog skorog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, sve je više sredstava na računima banke. Nešto više od dvije trećine građana namjerava do kraja godine položiti gotovinu, koju drže kod kuće, na račun u banci radi automatske konverzije. Svaki četvrti planira promijeniti kune u eure bilo u banci ili mjenjačnici, dok tek manji dio preferira neku drugu valutu umjesto eura.
Još uvijek se kupnja nekretnina smatra najpoželjnijim načinom štednje, a u odnosu na prošlu godinu veći je udio onih koji preferiraju kupovinu (investicijskog) zlata (s 23% u 2021. na 28% u 2022.), ali i kriptovaluta (s 18% u 2021. na 22% u 2022.).
Najveći udio građana štedi kako bi se osigurao za neke nepredvidive okolnosti / izvanredna stanja / hitne slučajeve (40%), a potom i za mirovinu / za stare dane (34%).
Međutim, motivi štednje kod mladih i starijih jako se razlikuju. Svaki drugi umirovljenik i tek svaki peti mladi čovjek u dobi od 16-24 godine štedi radi eventualnog prevladavanja nepredvidivih okolnosti. Mladi znatno češće štede kako bi si omogućili neko putovanje (44%), kupili novu odjeću ili obuću (29%) ili ulagali u vlastito obrazovanje (29%).
Istraživanje je provedeno u lipnju i rujnu 2022. na uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
