Održivo poslovanje po ESG (environmental, social, governance) principima važan je dio strategije sve većeg broja kompanija. Riječ je o vrlo kompleksnom zadatku čije provođenje zahtjeva veliku predanost i znatne resurse. Osim smanjenja štetnih utjecaja i poštivanja regulative, važan razlog je sve raširenija svijest kupaca o održivom ponašanju.
Danas se usmjeravamo na E u ESG odnosno na zaštitu okoliša, a unutar toga na klimatske promjene. Gledajući što građane u Hrvatskoj najviše brine, klimatske promjene nisu na samom vrhu liste. Najraširenija briga je, naravno, povećanje životnih troškova – režija, hrane i ostalog. Čak 69% građana to navodi među top 3 najveće brige. Relativno često se navodi i korupcija u društvu (38%) i bojazan od moguće eskalacije rata u Ukrajini (33%).
Klimatske promjene u top 3 brige svrstava četvrtina građana (26%). Ipak, kad se fokusiramo samo na klimatske promjene, gotovo svi nalaze neke aspekte koje ih brinu. Najčešće su to ekstremni vremenski uvjeti kao npr. suše, poplave, uragani (66%), negativan utjecaj na cijene hrane (42%), na staništa ljudi i životinja (39%) i na zdravlje ljudi (38%).
Svijest o individualnoj odgovornosti je također raširena. Dvije trećine (69%) ispitanika slaže se da svatko kao pojedinac može utjecati na smanjenje negativnih učinaka na okoliš i klimu.
Polovina ispitanika (52%) navodi da im je važno da kompanije čije usluge ili proizvode koriste imaju što manje negativnog utjecaja na okoliš. Među onima koji su više zainteresirani za zaštitu okoliša (npr. dobro su informirani o ugljičnom otisku), taj udio je vrlo visok (između 65%)
Kritičnost prema kompanijama dosta je izražena. Većina (74%) smatra da bi kompanije sa negativnijim utjecajem trebale plaćati veće poreze ili doprinose za zaštitu okoliša. Blaži smo kada je u pitanju stav prema kućanstvima koja nepovoljnije utječu na okoliš (npr. imaju više automobila, ne razdvajaju otpad, proizvode više otpada, ne koriste štedne žarulje…). Da bi oni morali plaćati veću cijenu (npr. više komunalne naknade) slaže se 54% ispitanika.
Usporedo sa sve intenzivnijim marketingom ESG tema, raste i skepsa u istinitost tvrdnji i poruka o održivom poslovanju. Jedan od načina podizanja vjerodostojnosti je i komuniciranje konkretnih podataka i mjerljivih efekata. Zanimalo nas je koliki je interes građana za ugljični otisak – mjeru utjecaja negativnih stakleničkih plinova na atmosferu i okoliš a koja se sve češće spominje. Smanjivanje emisije takvih plinova jedan je od kriterija ocjenjivanja utjecaja na okoliš – za pojedince, kompanije, ekonomske sektore pa i države.
Većina (63%) nije dobro upoznata sa konceptom ugljičnog otiska. Manje od petine (17%) smatra se vrlo dobro informiranim, pri čemu su to nešto više mlađi (18 do 35 god, 23%). Dodatnih 20% procjenjuje da je dobro informiran.
Međutim, postoji interes za boljom informiranošću. Polovina (53%) navodi da je zainteresirana za dodatno informiranje koje bi im pomoglo da smanje svoj ugljični otisak. Interes je veći među onima koji već sada bolje informirani. Međutim, i među onima koji su slabo informirani o ugljičnom otisku, još uvijek ima dosta barem načelno zainteresiranih (41%).
Tu je u velikoj mjeri riječ o općenitijem interesu za smanjenje vlastitog negativnog utjecaja na okoliš, dok je interes za konkretnu procjenu i praćenje vlastitog ili ugljičnog otiska kućanstva značajno manji. Izražava ga tek svaki treći ispitanik (35%). Slična je razina interesa za informacije o ugljičnom otisku kompanija (32%).
Visoko obrazovani pokazuju veći interes za oba otiska (43% vlastiti otisak, 37% za otisak kompanija) od onih sa nižim obrazovanjem. Također više interesa izražavaju oni koji imaju djecu do 18 godina u kućanstvu (42% za vlastiti otisak, 40% za otisak kompanija) u odnosu na one koji nemaju.
Za otisak kompanija malo više od prosjeka zainteresirani su mlađi (18 do 35 g., 37%).
Članak je objavljen na portalima Točka na i: Istraživanje: Klimatske promjene i ugljični otisak – Točka Na I (tockanai.hr) i Tehnoeko Brinu li nas klimatske promjene? (tehnoeko.com.hr)
O istraživanju: Istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2023. godine metodom online ankete na 639 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu i regijama.
