Prema procjenama iz 2020. godine, svatko od nas u prosjeku je „proizveo“ 414 kg otpada godišnje što je smanjenje od 7% u odnosu na godinu prije. Značajnija smanjenja evidentirana su za miješani komunalni i ambalažni otpad.
Usvajanjem dobrih navika kao što je razvrstavanje otpada u kućanstvu i pravilno odlaganje svako od nas može doprinijeti očuvanju planeta.
Stopa odvajanja otpada povećava se tijekom godina, ali još uvijek nije na razini onog čemu težimo, a to je da do 2035. imamo bar 65% odvojenog prikupljanja.
Stopa odvajanja otpada 2018-2020
Zanimalo nas je koliko su građani upoznati s pravilima razdvajanja otpada te koji su glavne barijere za češće razdvajanje i pravilno razvrstavanje otpada.
Osim što smo pitali ispitanike o njihovoj subjektivnoj procjeni koliko znaju o pravilnom razvrstavanju otpada proveli smo i (objektivni) test sa zadacima u kojima se provjeravalo znanje o razvrstavanju otpada.
62% ispitanika zadovoljno je vlastitom informiranošću o načinima odlaganja i razdvajanja otpada. Oni koji ne razdvajaju otpad ujedno se procjenjuju i slabije informiranim.
Rezultati stvarnog testa znanja gdje smo tražili od ispitanika da pravilno sortiraju ponuđeni otpad (novine, ljuska jajeta, talog kave, aluminijska folija, vlažne maramice, sadržaj vrećice od usisavača, termički obrađena hrana) pokazuju da velika većina ispitanika pojedine vrste otpada pravilno razvrstava (novine, časopisi – 98%; limenke i konzerve 93%; ljuske jaja 92%; sadržaj vrećice iz usisavača 88%; talog kave 83%; aluminijska folija 83%). Nešto je veća nesigurnost (neznanje) ispitanika kod termički obrađene hrane (kuhano meso i riba 34%) i vlažnih maramica (66%).
Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada relativno je niska i kreće se od 55% do 81% što upućuje da je vrlo važno na spremnicima uočljivo napisati za koju vrstu otpada je namijenjeno.
Vrsta otpada koju najčešće razvrstavamo je plastika i papir. U manjim, ruralnim područjima bio-otpad se češće razvrstava nego u urbanim područjima. Žene češće razvrstavaju sve vrste otpada, osim metala gdje su podjednako angažirane kao i muškarci. Stariji građani češće razvrstavaju nego mlađi, a najveća razlika je u razvrstavanju stakla, metala, opasnog otpada (baterije, lijekovi) i tekstila.
Za učinkovito razvrstavanje, potrebno je imati i razvijenu infrastrukturu. Iako se radilo na njenom poboljšanju, to je glavni razlog zbog kojeg ljudi nisu uključeni u pravilno odlaganje otpada. Čak 57% ispitanika navodi da nema kontejnera za odvojeno prikupljanje u blizini njihovog kućanstva. Taj problem više naglašavaju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Nezadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada veće je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima.
Izražena je još jedna, prilično velika barijera, a to je nepovjerenje građana u način gospodarenja otpadom. Čak 38% smatra da smeće nakon razvrstavanja završi na istom mjestu, stoga nema ni smisla razvrstavati ga. Ovaj stav izraženiji je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima, dok je kod onih iz manjih naselja glavna barijera nedostatak kontejnera.
Ipak, obećava da 77% izjavljuje kako želi promijeniti svoje životne navike i pravilnije odlagati otpad. Ne znamo hoće li to zaista učiniti, ali barem imaju prema tome pozitivan stav.
I na kraju, ljude je moguće i motivirati – pozitivno potkrepljenje uvijek je učinkovitije, pa tako ne čudi rezultat da se 85% ispitanika slaže da bi račune za odvoz smeća trebalo umanjiti onima koji ga i manje proizvode tj. onima koji ga pravilno odlažu. Uvođenje financijskih kazni za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada manje je preferirani motivator promjene ponašanja.
Prema svemu navedenom visoka je spremnost građana za usvajanje dobrih navika vezanih uz razvrstavanje i odlaganje otpada. Međutim, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu, bolja edukacija te motiviranje građana da promijene svoja ponašanja.
Članak je objavljen na portalu Točka na i:
Istraživanje: Znamo li pravilno razvrstavati otpad? – Točka Na I (tockanai.hr)
Istraživanje je provedeno tijekom rujna 2021. godine na 1000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
